hrvatski

Zdenci u 13. i 14. stoljeću: prilog poznavanju kulturnog krajolika

Zdenac je u srednjem vijeku činio određenu teritorijalnu cjelinu koja se prvo nalazila u sklopu velikog Šomođskog komitata, a zatim (od druge polovice 13. stoljeća) u sklopu Komitata Garić. Ovim područjem prolazila je velika cesta prema Virovitici, koja kao prometni pravac kontinuira iz razdoblja antike kada je bila jedan od značajnih pravaca što su povezivali posavsku i podravsku magistralu. Uz tu su cestu u srednjem vijeku nastala kao značajnija naselja Donji Zdenac, gdje se u 13-14. stoljeću spominju trg, kastrum i župna crkva, te Gornji Zdenac – gdje se u 13-14. st. spominje župna crkva, a kasnije i kastrum. Na istoj cesti, nešto zapadnije, nalazila se župna crkva sv. Stjepana Kralja vezana uz susjedno naselje Crna Rijeka, koje se nalazilo na području Ilovskog Klokočevca. U tekstu se na temelju vojne karte iz 18. st. predlaže ubikacija još dviju crkava spomenutih u Zdencu u izvorima 14. st. – sv. Stjepana Kralja (južno od Grubišnog Polja), te sv. Nikole (između Male Barne i Male Peratovice). Na temelju toponima Sesvete predložen je i smještaj crkve Svih svetih, spomenute u 16. st., na područje uz desnu obalu rijeke Ilove, između Velikih Zdenaca i Končanice.

Zdenci, Grubišno Polje, srednji vijek, kulturni krajolik

nije evidentirano