hrvatski

Prikaz rezultata nacionalnog istraživanja o informacijskoj sigurnosti u sklopu projekta „Safer Internet Centre Croatia“

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti aktivno sudjeluje u provođenju projekta Safer Internet Center kao partner Centru za nestalu i zlostavljanu djecu Osijek. Glavni je cilj projekta kreiranje boljeg i sigurnijeg interneta za djecu kroz uspostavu hotline-a, Centra svjesnosti te sustavnog obrazovanja. Važnost znanja, ponašanja i svijesti o pitanjima sigurnosti informacijskih i privatnih podataka među korisnicima interneta prvo su prepoznali mrežni administratori i stručnjaci za sigurnost. Problem davanja zaporke i osobnih podataka ENISA (2014) navodi kao vodeći izazov u informatičkom opismenjavanju jer je sigurnost osobnih podataka (uključujući i zaporku) jedna od prvih tema u programima informatike, pa nije do kraja jasno otkuda ova vrsta rizičnog ponašanja iako se na formalnoj razini o tome razgovara s korisnicima već u školskim klupama. Prijašnja istraživanja pokazala su da je sama svjesnost i znanje o informacijskoj sigurnosti nedovoljno da se osoba ponaša u skladu s tim, čak i među vrlo obrazovanim sveučilišnim profesorima. Jedan od glavnih zadataka Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti bilo je provesti istraživanje na nacionalnoj razini kako bi se a) definirale norme ponašanja računalnih korisnika mladih i odraslih korisnika računalnih sustava ; b) ispitali osnovni demografski podaci rizičnih računalnih korisnika ; i c) ispitao trend u rizičnom online ponašanju i informacijskoj svjesnosti i znanju kroz različitu životnu dob. Istraživanje je provedeno sa 4859 sudionika (66, 9% srednjoškolci, 18, 2% studenti, 14, 9% odrasle zaposlene osobe). Ispunjavali su Upitnik znanja i rizičnog ponašanja korisnika informacijskog sustava (Velki i Šolić, 2014). Behavioralne norme pokazuju gotovo identičan obrazac za sve sudionike nacionalnog istraživanja, neovisno o njihovoj dobi. Često pa čak i svakodnevno rizično online ponašanje prisutno je u svim dobnim uzorcima, dok im je znanje i svjesnost o informacijskoj sigurnosti prosječna ili čak blago ispodprosječna. Zaposlenici pokazuju najviši stupanja znanja, ali ujedno i najviše rizičnog online ponašanja, a odmah iza njih su studenti. Srednjoškolci pokazuju najniži stupanj znanja o informacijskoj sigurnosti, ali zato i pokazuju najmanje rizičnog online ponašanja. U prilog tome govori i rezultat o odavanju zaporke, 31% i 54, 2% sudionika istraživanja dobrovoljno je dalo svoju zaporku koje koriste za elektroničku poštu. Ipak ohrabrujući je podatak da srednjoškolci su statistički značajno najmanje skloni odavanju zaporke što djelomično može biti odraz odrastanja u virtualnom svijetu, odnosno informacijske pismenosti koju su usvojili kroz odgoj i/ili školovanje. Također je dobivena i pozitivna povezanost između skala znanja i skala rizičnog ponašanja, tj. pojedinci koji posjeduju višu razinu znanja o informacijskoj sigurnosti su ujedno pojedinci koji iskazuju i više online rizičnih ponašanja. Općenito gledajući, možemo zaključiti kako korisnici računalnih sustava s porastom dobi pokazuju i porast u znanju i informacijskoj svjesnosti, što je u skladu s nekim prijašnjim istraživanjima u svijetu koja su pokala kako osobe koje posjeduju određena znanja i viši stupanj svjesnosti su ujedno i računalni korisnici koji se rizičnije ponašaju. Očito je da samo znanje i postojeće edukacije nisu primarni zaštitni čimbenik u smanjenju online rizičnog ponašanja.

nacionalno istraživanje, internetska sigurnost, privatnost podata

nije evidentirano