hrvatski

Ekonomske teškoće obitelji i dobrobit djece

U radu se daje pregled rezultata longitudinalnog istraživanja provedenog u okviru znanstvenog projekta „Rad roditelja, ekonomske teškoće obitelji i dobrobit roditelja i djece“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Svrha projekta bila je dobiti bolji uvid u to kako djeca i roditelji doživljavaju ekonomske teškoće svoje obitelji, kako ekonomske teškoće izravno i neizravno ugrožavaju dobrobit djece i roditelja te postoje li neka individualna obilježja djeteta i roditelja te društvenog konteksta, socijalnih i bliskih odnosa, koja umanjuju negativno djelovanje ekonomskih teškoća na dobrobit djece i roditelja. Projekt se provodio 2016. i 2017., a longitudinalno istraživanje s dva prikupljanja podataka 2016. U prvom prikupljanju podataka sudjelovalo je 348 djece i 783 roditelja, a u drugom 276 djece i 419 roditelja iz sedam osnovnih škola i četiri srednje škole s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Rezultati istraživanja pokazali su da 25% ispitanih obitelji nema dovoljno novca za podmirivanje troškova života ili jedva spaja „kraj s krajem”, 28% obitelji ponekad ne može platiti račune, a 10% obitelji vrlo često ili skoro uvijek ne može platiti račune. Od specifičnih postupaka koje obitelji koriste u suočavanju s ekonomskim teškoćama izdvajaju se sljedeći: posuđivanje novca za plaćanje računa (19% obitelji), ugovaranje kredita za podmirivanje troškova života (21% obitelji), korištenje ušteđevine za podmirivanje troškova života (28% obitelji), štednja na troškovima prijevoza (35% obitelji), štednja na troškovima režija (49% obitelji) te odustajanje od nekih aktivnosti koje obitelji čine u slobodno vrijeme (npr. odlaska u kazalište, kino i/ili izlet te putovanja) (50% obitelji). Nadalje, pokazalo se da je 65% roditelja odgodilo kupovinu za sebe kako bi nešto kupili djeci, 8% roditelja nije u proteklih godinu dana imalo novca da djeci plati putovanja na školske izlete, a 15% roditelja nije imalo novca kojim bi platili sudjelovanje djece u slobodnim aktivnostima. Rezultati znanstvenog rada autorice Brdovčak i suradnica (2018) pokazali su kako izraženiji ekonomski pritisak koji doživljavaju adolescenti snižava njihovu nadu i samopoštovanje, što je povezano s njihovim nezadovoljstvom životom. Batinić i suradnici (2018) u znanstvenom radu su pokazali kako je izraženija potreba za ekonomskom prilagodbom povezana sa povećanom sklonosti roditelja prema kažnjavanju djece, a to se dalje pokazalo povezanim s nižom školskom uključenosti u djece. Znanstveni rad autorice Anđelinović i suradnica (2018) pokazao je da je izraženija potreba za ekonomskom prilagodbom obitelji povezana s većom depresivnosti majke i smanjenim osjećajem roditeljske samoefikasnosti u majke, što je povezano s izraženijom depresivnosti u adolescenata. Pandžić i suradnice (2018) pokazali su da je niska roditeljska samoefikasnost povezana s majčinom sklonosti ka korištenju kažnjavanja djece i niskom školskom uključenosti u adolescenata, što se dalje pokazalo povezanim s rizičnim i antisocijalnim ponašanjem adolescenata. Općenito, rezultati projekta pokazuju da je doživljavanje ekonomskih teškoća i pritiska u djece povezano s osjećajem tuge, nesposobnosti i bezvrijednosti te nedostatkom pozitivne perspektive budućnosti, što je također povezano s problemima u ponašanju u školi, obitelji i među vršnjacima te općim osjećajem nezadovoljstva životom i samim sobom. U roditelja su doživljavanje ekonomskih teškoća i pritiska te izražena potreba za ekonomskom prilagodbom obitelji povezani s osjećajem tuge i bespomoćnosti, osjećajem nesposobnosti u roditeljskoj ulozi te primjenom neprimjernih metoda odgoja djece. Rezultati projekta sukladni su rezultatima stranih istraživanja, potvrđuju teorijske postavke modela obiteljskog stresa proširenog na život djece (Conger i sur., 2010), ali otkrivaju i značajan, izravan, negativan učinak ekonomskih teškoća i pritiska na dobrobit djece. Na temelju rezultata projekta može se ukazati na važnost podrške i savjetovanja za obitelji, roditelje i djecu koji se suočavaju s ekonomskim teškoćama, na potrebu za individualnim radom s roditeljima koji se suočavaju s ekonomskim teškoćama, podrškom, ohrabrivanjem i jačanjem različitih vještina djece koja odrastaju u obiteljima koje imaju ekonomskih teškoća te praktičnom pomoći roditeljima koji imaju ekonomskih poteškoća u vidu pomoći u pronalaženju posla. Ekonomske teškoće obitelji negativno, štetno i nepovoljno djeluju na cjelokupni razvoj i dobrobit djeteta i roditelja te je potrebno i moguće djelovati kako bi se taj negativan učinak spriječio. Potrebna je suradnja i aktivno djelovanje različitih aktera u društvu kako bi se djeci koja žive u obiteljima koje se suočavaju s ekonomskim teškoćama osigurali optimalni uvjeti za pozitivan rast i razvoj.

ekonomske teškoće, djeca, roditelji, dobrobit, obitelj

nije evidentirano