hrvatski

Povijesne cezure u suvremenim austrijskim generacijskim romanima

Generacijski roman kao književna vrsta u prvim desetljećima 21. stoljeća postaje stalnim predmetom zanimanja teoretičara i povjesničara književnosti upravo zbog svoje društvene i povijesne razine i s time povezanim pitanjima kolektivnog sjećanja i tvorbe austrijskog kolektivnog identiteta u 20. stoljeću. Autori ovog rada polaze od toga da bi, uzimajući u obzir obje razine, kako onu privatnu tako i kolektivnu, generacijski roman trebalo promatrati u njegovoj cjelini, te ujedno istražuju mogu li se ti romani, s obzirom na to da fokusiraju neka ključna zbivanja u povijesti jedne države, promatrati i kao posebna vrsta povijesne književnosti.Odgovori na ova pitanja traže se na primjeru odabranog korpusa koji obuhvaća romane "Ludwigova soba" ("Ludwigs Zimmer", 2000) Aloisa Hotschniga, "Kuća iz djetinjstva" ("Haus der Kindheit", 2000) Anne Mitgutsch, Vienna (Vienna, 2005) Eve Menasse, Majušna žena (Eine sehr kleine Frau, 2007) Petera Henischa i "Plavi broš. Tajna jedne obitelji" (Die blaue Brosche. Geheimnis einer Familie, 2014) pisca Maxa Kübecka.

suvremena austrijska književnost, obiteljski roman, društvo, povijesne cezure, Drugi svjetski rat

nije evidentirano