Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja (CROSBI ID 670798)

Prilog sa skupa u zborniku | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Crljenko, Ivana Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja // Zbornik radova Četvrtog kongresa geografa Bosne i Hercegovine / Drešković, Nusret (ur.). Sarajevo: Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2017. str. 87-96

Podaci o odgovornosti

Crljenko, Ivana

hrvatski

Klasificiranje udomaćenih geografskih imena za potrebe znanstvenih istraživanja

Udomaćena geografska imena (egzonimi) su imena stranih geografskih objekata koja se razlikuju od izvornih imena (endonima). Hrvatski je egzonim stoga udomaćeno, hrvatsko geografsko ime za objekt smješten izvan hrvatskoga jezičnog područja (npr. Beč, Budimpešta, Varšava, Solun). Premda su egzonimi na međunarodnoj razini prepoznati kao važan dio kulturnog nasljeđa i jezičnog identiteta zajednice koja ih je stvorila i unutar sebe održala, pa se njima bavi Radna skupina za egzonime (koja djeluje unutar Skupine stručnjaka za zemljopisna imena pri UN-u), unutar domaće jezikoslovne i geografske znanstvene zajednice rijetki se istraživači bave egzonimima, što rezultira malim brojem radova o problemima njihova pisanja, uporabe i značenja. Stoga je svrha ovoga rada dati prilog njihovu proučavanju, odnosno dati doprinos razvoju jedne od početnih metoda mnogih znanstvenih istraživanja, metode klasifikacije (u ovom slučaju klasifikacije egzonima), koja bi mogla poslužiti za daljnja istraživanja egzonima. Pregledom znanstvene i stručne literature te jezikoslovnih priručnika cilj je izložiti moguće klasifikacije i uputiti na njihovu primjenu. Budući da su u Hrvatskoj imena država postigla najviši stupanj normiranja (postoje u službenim i preporučenim inačicama), uzeta su kao primjer primjene dviju klasifikacija, prema motivaciji i načinu udomaćivanja u hrvatskom jeziku. Kako pokazuje međunarodni bilateralni projekt, rezultati takvih klasifikacija mogu se uspoređivati s rezultatima istih klasifikacija u drugim jezicima, čime se upućuje na važnost koju pojedini strani geografski objekti imaju u povijesnom i suvremenom razvoju nekoga naroda (jer u pravilu oni imaju udomaćenu imensku inačicu), na sličnosti i razlike u uspoređivanim jezicima te na utjecaje jezičnih politika na razvoj tih jezika u određenom razdoblju (što se očituje i u obilježjima egzonima).

udomaćena geografska imena, egzonimi, klasifikacija, imena država

nije evidentirano

engleski

Classifying Adapted Geographical Names For the Scientific Research Purposes

nije evidentirano

adapted geographical names, exonyms, classification, country names

nije evidentirano

Podaci o prilogu

87-96.

2017.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik radova Četvrtog kongresa geografa Bosne i Hercegovine

Drešković, Nusret

Sarajevo: Geografsko društvo u Federaciji Bosne i Hercegovine

2566-3607

Podaci o skupu

Nepoznat skup

predavanje

29.02.1904-29.02.2096

Povezanost rada

Filologija, Geografija