hrvatski

Marija Magdalena nije bila bludnica

Marija Magdalena je jedna od sedam biblijskih žena koje nose ime Marija. Ona je uz uz Isusovu majku Mariju najpoznatija biblijska Marija. Budući da su se u biblijskim vremenima nadijevala samo osobna imena (bez prezimena), nekim je osobama bilo potrebno dodati obilježje po kojem bi ih se moglo razlikovati od imenjaka. Tako je Marija Magdalena (poznata i kao Marija Magdalka) dobila ime prema zavičajnom mjestu Magdali. U evanđeljima, Mariju Magdalenu upoznajemo u trenutku kad je Isus iz nje istjerao zloduha, u trenutku kad se obratila. Do toga prijelomnog trenutka bila je bezbožnica, nije mogla prihvatiti Isusa kao Mesiju. Tek kada ga je osobno susrela, obratila se i postala njegova vjerna sljedbenica, apostolica, koja ga je pratila sve do smrti na križu. Štoviše njoj, ženi, Isus se prvoj objavio kao Uskrsli. To su biblijski podatci, a sve ostalo što se danas govori o Mariji Magdaleni je legenda. Kako je nastala legenda? Ključna je bila činjenica da su Židovi djeci nadijevali samo imena, pa su se podatci o trima biblijskim ženama, od kojih je jedna bila velika grešnica, isprepleli, pobrkali. Ranokršćanski pisac Origen (II/III. st.), sv. Ambrozije (IV. st.) i sv. Jeronim (IV/V. st.) su uvažavali biblijske tekstove, ali je papa Grgur Veliki (VI/VII. st.) poistovjetio tri žene. Tako se u VII. st. počela rađati legenda o Mariji Magdaleni, a svoj vrhunac doživjela je u XVI. stoljeću. Teolozi iz Sorbone su također Mariju Magdalenu identificirali kao grešnicu. Filozof Jacques Lefèvre d'Etaple, koji se oslanjao na evanđelja te na stavove drugih crkvenih autoriteta, te smatrao da se radi o trima različitim ženama, bio je proglašen heretikom. Istočna crkva nije prihvatila legendu o Mariji Magdaleni.

Biblija ; Marija Magdalena ; Legenda

nije evidentirano