hrvatski

Ruralna poljoprivreda u ekonomiji doživljaja „od Knina do Skradina“ 21. stoljeća

Za prave “ruralne” doživljaje, zaštita prirode je zasigurno i najneposrednija zaštita čovjeka, domaćina i gosta, jer je ona jedino moguća matrica opstanka. Doživjeti darove očuvane prirode „od Knina do Skradina“ treba zaviriti u njenu dubinu, kročiti nogama kanjonima Krke, Krčića, Čikole, do izvora njenih pritoka, kraških poljica, brijegova i zaravni, gdje pasu ovce, koze, poje se krave, konji, magarci, uzgajaju pčele, sade vinogradi i maslinici, gdje se još uvijek “čuva” tradicionalni način života. Ruralni turizam, očuvano prirodno okruženje, podržava naslijeđena materijalna i duhovna kultura, ugođaji dobrodošlice, tradicijska gostoljubivos, koja pričama iz prošlosti dramaturški oživljava davno prošla vremena. Razvoj poljoprivrede gradova i općina svoj potencijal zasniva na postojećem stanju zemljišnih površina, biljnih kultura i stočarstva „od Knina do Skradina“. Najzastupljenije kulture skradinskog područja su maslina koja se uzgaja na 328, 41 ha, vinova loza na 73, 62 ha, kao i livade. Perspektivna je i rasadničarska proizvodnja. U stočarstvu dominantno je ovčarstvo. Na navedenom području bi bilo poželjno poticati razvoj kozarstva i krupne stoke. Na drniškom području prevladavaju pašnjaci s 497 ha, vinova loza 127, 28 ha, livade 122, 76 ha, maslina 63, 63 ha itd. Na kninskom području najveći udio poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu, , gdje dominiraju pašnjaci 17.933, 40 ha, zatim oranice i vrtovi 3.215, 20 ha, livade 1.023, 20 ha, vinogradi 408, 80 ha, voćnjaci 60, 90 ha itd. Pogodni klimatski uvjeti pogoduju razvoju hortikulturne proizvodnje, a mogućnosti su za veće i racionalnije stočarstvo.

Ključne riječi

nije evidentirano