hrvatski

Biomasa za energiju - zbilja hrvatskoga krša?

Drvo je tradicionalni izvor energije hrvatskoga krša, pretežito korišten na klasičan način za loženje peći za grijanje i kuhanje u domaćinstvima. Proizvodnja električne energije od drva napuštena je razvijanjem hidroelektrana i termoelektrana na fosilna kruta ili tekuća goriva. Obalno je područje dobivalo drvo za energiju iz šumovitoga zaleđa Hrvatske i Bosne. S ratnom je krizom na svjetlo dana izbila i energetska kriza, posebno u dalmatinskom području. Ta je kriza djelomice ublažena skupom električnom energijom. Ogrjevno drvo postiže vrtoglavu cijenu zbog visokih troškova prijevoza te male ponude i tražnje u obalnom području. Takve prilike potiču upit o mogućnosti svrhovitijega i potpunijega korištenja jedinoga prirodnoga obnovljivog izvorišta energije koji nas na nekim dijelovima krša, pa i u Dalmaciji, obilno okružuje, i koji može postati dostupnim promjenom uobičajenoga načina razmišljanja i djelovanja. Krš se u Hrvatskoj rasprostire na 2,14 milijuna ha, a samo u Dalmaciji na 54,8 % ili 1,17 milijuna ha. Ostali se dio krša nalazi u Istri, Primorju i u Lici. Očuvane šume zauzimaju 527 300 ha, što čini oko 25 % ukupne površine krša. U očuvanim šumama, bilo državnima (81,9 %) bilo privatnima (16,8 %), prosječna je drvna zaliha 70 m3/ha, uz godišnji tečajni prirast od 2,2 m3/ha. Šume panjače nastavaju 52 % površine, a prirodne sjemenjače i kulture 17 %. Šikare, makije i garizi zauzimaju 31 % površine, od koje samo na šikare otpada 25 %. Prema programu razvoja J.P. "Hrvatske šume" (1991 - 2025) u prvome se polurazdoblju očekuje godišnji etat od približno 150 000 m3. Preborne su šume izuzete. U drugom se polurazdoblju predviđa godišnja sječa i izrada oko 430 000 m3 drva. Potencijal neobrasloga proizvodnoga krškog područja od 286 400 ha budi opravdanu nadu u povećanje ukupne šumske proizvodne površine hrvatskoga krša.

hrvatski krš, biomasa, energija

nije evidentirano