hrvatski

Stavovi, iskustvo i znanje liječnika obiteljske medicine o stalnoj provedbi kontrole farmakoterapije

Cilj istraživanja: Lijekovi, iako korisni, ponekad mogu imati štetne i neželjene učinke koje nazivamo nuspojavama. One se dijele na nuspojave tipa A - predvidljive, o dozi ovisne i preventabilne i tipa B - o dozi neovisne i nepredvidive. Najčešće se javljaju nuspojave tipa A. Interakcije su promjene učinka lijeka u prisutnosti drugog lijeka, biljnog pripravka ili hrane i vrlo često su štetne. Nuspojave su uzrok hitne hospitalizacije u 0, 2 - 41, 3%, a oko 50% tih nuspojava moguće je spriječiti. Klinički važne interakcije javljaju se u 3-5% slučajeva. Većina je nuspojava i interakcija predvidiva i moguće ih je spriječiti dobrim poznavanjem racionalne farmakoterapije. LOM se nalazi u središtu zdravstvenoga sustava, a propisivanje lijekova i nadzor nad terapijom svakodnevne su aktivnosti u radu LOM-a. Osobit izazov predstavljaju propisivanje i nadzor lijekova posebnih skupina bolesnika kao što su osobe starije životne dobi, osobe s multimorbiditetima, trudnice, djeca i žene za vrijeme laktacije. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi znanje, stavove i praksu provođenja kontrole terapije od strane LOM-a te čimbenike koji na to utječu. Materijali i metode: Presječna je studija provedena internetskim anonimnim anketnim ispitivanjem 195 LOM-a u Republici Hrvatskoj. Za istraživanje znanja, stavova i prakse upotrijebljen je upitnik s 46 pitanja sastavljenih po uzoru na slična istraživanja. Validacijom prvotne verzije upitnika na trideset LOM-a utvrđena je niska pouzdanost (Chronbach's alpha = 0.61) jedne skupine pitanja te su u skladu s time učinjene odgovarajuće izmjene. Podaci su analizirani prikladnim statističkim metodama uz razinu značajnosti P<0.05. Rezultati: U skupini od 195 ispitanika najviše ih je bilo iz Osječko-baranjske županije i Grada Zagreba. Medijan dobi ispitanika je 51 godina, a broja osiguranika 1700. Prema broju točnih odgovora nema značajnih razlika prema spolu, mjestu rada ili duljini radnoga staža, ali značajno su veći broj točnih odgovora dali specijalisti obiteljske medicine. U potpunosti se slaže s tvrdnjom da mogu samostalno propisivati lijekove samo na osnovu svoga znanja osobama s većim brojem kroničnih bolesti (komorbiditeta) 26, 7 % ispitanika, osobama starije životne dobi njih 32, 3 %, djeci 18, 5 % ispitanika, a trudnicama i ženama za vrijeme laktacije 15, 9 % ispitanika. Većina ispitanika se niti slaže niti ne slaže s tvrdnjama da pacijente treba uputiti kliničkome farmakologu pri propisivanju lijekova. Više od 80 % ispitanika potrebu za edukacijom o racionalnoj farmakoterapiji ocijenilo je nužnom. Upravo zbog važnosti educiranosti LOM-a o nuspojavama i interakcijama lijekova kroz deset pitanja utvrđivano je njihovo znanje o najčešće propisivanim lijekovima. Najviše ispitanika, njih 93, 8%, točno je odgovorilo da nije opravdana kombinacija antihipertenziva valsartan + ramipril. 84, 1 % ispitanika zna da Izotretinoin ubrajamo u kategoriju X po FDA klasifikaciji, 63, 1 % ispitanika tvrdi da bi Klaritromicin bio lijek izbora za atipičnu pneumoniju uzrokovanu Mycoplasmom pneumoniae-om kod sedmogodišnjega djeteta. Znanje LOM-a o mirtazapinu, kao odabranom antidepresivu koji vrlo rijetko izaziva seksualnu disfunkciju kao nuspojavu, navodi 32, 8 % ispitanika. Samo 35% ispitanika složilo se s tvrdnjom da im je fakultet medicine pružio dovoljno znanja o nuspojavama lijekova. Zaključak: Gotovo polovina LOM-a pokazala je dobro znanje iz područja nuspojava i interakcija, a većina je svjesna potrebe za dodatnom edukacijom iz toga područja. Nedostatak informacija o održavanju edukacija smatraju najvećom zaprekom za njihovo pohađanje, a na drugome mjestu je nedostatak vremena. Kao prediktor lošijega znanja pokazala se dob ispitanika, te se mlađi ispitanici osjećaju manje sposobno samostalno propisivati lijekove.

liječnici obtieljske medicine ; nuspojave ; interakcije ; upitnik

nije evidentirano