Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti (CROSBI ID 17016)

Urednička knjiga | zbornik radova s konferencije | domaća recenzija

Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti / Bilić, Anica (ur.) Zagreb : Vinkovci: Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 2018

Podaci o odgovornosti

Bilić, Anica

Matić, Slavko

hrvatski

Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Rijeka Bosut i Pobosuće u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti održana 2014. u organizaciji Centra za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima uz financijsku potporu Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grada Vinkovaca, sadrži jedanaest vrijednih znanstvenih članaka. Republika Hrvatska obiluje vodom te je kao rijetko koja europska zemlja premrežena brojnim rijekama, koje su njezino ne samo prirodno dobro nego i blago jer pitanje vode postaje gorući problem suvremenoga čovječanstva uslijed narušene prirodne ravnoteže i klimatskih promjena, unatoč tomu rijeke Hrvatske nedostatno su proučene i nespoznate prirodne vrijednosti te smo suočeni s dvije krajnosti: s jedne strane promatramo njihovo onečišćenje i neiskorištene potencijale, a s druge strane divimo se njihovoj ljepoti i obilju vode. Rijeke Hrvatske slabo su proučene premda su važno prirodno dobro te zbornik radova znanstvenoga skupa o Bosutu popunjuje prazninu i ispisuje stranice o jednoj od hrvatskih rijeka. Znanstvenim skupom znanstveno se pristupilo suvremenim problemima kako bi se mogla iznaći rješenja, naime kao nizinska rijeka koja krivuda hrastovim slavonskim šumama i Istočnohrvatskom ravnicom Bosut sa svojim pritokama doživljava promjene pod klimatskim i antropogenim utjecajima (savski nasip, vodni kanali i dr.) te uslijed sniženoga vodnoga režima, više ne snabdijeva istom količinom vode poplavnu ravnicu, vlažne ili poplavne šume što utječe na zemljoradnju i sušenje šuma hrasta lužnjaka. Osim toga, onečišćenje bosutske vode odražava se negativno na ihtiološku strukturu te su potrebne mjere očuvanja i zaštite. Dok jednim svojim dijelom znanstveni skup opisuje prirodno-geografska obilježja Bosuta kao dijela hidrografske mreže Hrvatske te njegov položaj u Istočnohrvatskoj ravnici i odnos prema pritokama, vodnim kanalima i rijeci Savi u koju utječe, kakvoću vode, floru i faunu, drugim dijelom osvjetljava njegove gospodarske potencijale, nedovoljno korištene u poljoprivredi te regulaciji vodnoga režima, obradivoga i šumskoga tla kao i turističke potencijale. Potom se promatra Bosut s ekološkoga i povijesnoga aspekta te njegovo mjesto u umjetnosti i kulturi ljudi Pobosuća. Radovima u zborniku istaknula se važnost Bosuta kao prirodnoga dobra u sadašnjosti te njegovo mjesto u povijesti i tradicijskom životu, ukazalo i na nedostatno iskorištene gospodarske i turističke potencijale. Odlika je navedenoga znanstvenoga skupa multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup tematici kako bi ju osvijetlio s različitih motrišta i vremenskih perspektiva. Znanstvenim skupom nastojalo se sveobuhvatno i sintetski pristupiti temi slavonske rijeke Bosuta i općenito vode, temeljnom problemu suvremenoga čovječanstva. Da bi se sveobuhvatno promotrila te znanstveno revalorizirala tematika, bilo joj potrebno multidisciplinarno i interdisciplinarno pristupiti te osvijetliti s više znanstvenih aspekata: – Prirodno-geografska obilježja i položaj Bosuta (osobine, nizinska, spora, krividava, plitka rijeka širokoga korita, Bosutska nizina, poplavna ravnica) – Bosut – dio hidrografske mreže Hrvatske, Dunavskoga porječja i Crnomorskoga sliva – Bosut u hidrografiji – Bosut i njegove pritoke (Berava, Biđ, Studva, Spačva i dr.) – Bosut – pritoka rijeke Save (suodnos dviju rijeka, hidrološki režimi njihovih vodotoka) – Bosut i vodni kanali – Bosutska voda (stanje, kakvoća) – Bosutska flora i fauna – Bosut – gospodarsko dobro (odgovorno gospodarenje, održivi razvoj, aktualni projekti i razvojni programi) – Bosut i vodno gospodarstvo (plovni put, regulacija vodnoga režima, obrana od poplave, navodnjavanje u vremenu suše, uređenja obala) – Bosut kao prirodna barijera u ratu i miru – Bosut i tehnike prijelaza preko vode nekada i danas (monoksili, splavi, “brodovi”, skele, mostovi, čamci, katamarani) – Bosut, šume i šumarstvo (poplavne šume, hidrološka uloga) – Bosut i poljoprivreda (pozitivni i negativni aspekti tog odnosa) – Bosut – onečišćenje vode (otpadne vode, gnojivo i pesticidi), narušena prirodna ravnoteža – Bosut – prirodno dobro, dio hrvatske i europske prirodne baštine – Bosut i ekologija (zaštićeni dijelovi prirodne baštine, dio ekološke mreže, vraćanje u prirodno stanje, očuvanje prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti, zaštita prirodnoga i kultiviranoga krajobraza obala i vodotoka Bosuta kao prirodne vrijednosti, zaštita ugroženih biljnih i životinjskih vrsta) – Bosut i ekohistorija ili povijest okoliša (interakcija između prirodnoga okoliša i ljudskih društava i kultura u povijesnom slijedu) – Bosut u prošlosti (arheološki nalazi na obalama Bosuta svjedoče o kontinuitetu života od prapovijesti, egzistencija stanovništva i gospodarstvo ovisni o njemu, kao i sigurnost naselja, organizacija naselja te je korištena obrambena uloga vode kao i za kontrolu prostora) – Naselja uz Bosut (Štitar, Gradište, Cerna, Andrijaševci, Rokovci, Vinkovci, Privlaka, Đeletovci, Nijemci, Podgrađe, Apševci, Lipovac, Batrovci, Morović, Višnjićevo i Bosut) – Bosut i tradicijski život (vodeničarska tradicija, mlinovi-vodenice na Bosutu, tradicijska plovila, tradicijske ribolovne naprave, tradicijska riblja jela) – Bosut i suvremeni život (sportski, rekreacijski, turistički potencijali: vodeni sportovi i rekreacija, riječni turizam, ribolovni turizam, rekreativni turizam, eko turizam, kupanje, kupališta, veslanje, splavarenje, šetnice, trim i cross staze, biciklističke staze, poučne staze, odmorišta, plovno razgledavanje, rekreacijsko promatranje flore i faune, ribiči, udruge zaljubljenika, „zeleni“, gastro ponuda, riblji specijaliteti) – Bosut u umjetnosti, književnosti i duhovnoj kulturi. Budući da je Bosut slabo istražena tema, hrvatskoj javnosti dobro će doći zbornik radova kao sintetski uvid iz kojega će postati jasnija sva kompleksnost dinamičnoga sustava kakav je rijeka općenito i Bosut konkretno. Sudionici znanstvenoga skupa propitali su povijesnu, socijalnu, ekonomsku, ekološku ulogu i značenje Bosuta za Pobosuće. U konačnici objavljivanjem zbornika nastojalo se prezentirati vrijednost Bosuta kao prirodnoga dobra, gospodarskoga i turističkoga potencijala te potaknuti i otvoriti nova područja istraživanja o toj temi. Prednosti ovoga znanstvenoga skupa proizlaze iz multidisciplinarnoga i interdisciplinarnoga pristupa brojnim problemima vezanim za Bosut te će njihovo detektiranje, proučavanje i promatranje s različitih aspekata pridonijeti boljem uvidu i iznalaženju mogućih rješenja. Takav znanstveni pristup ukazuje na potrebu povezivanja umjetnosti, svih grana znanosti i njezinih različitih područja s gospodarstvom, lokalnom zajednicom, jedinicama lokalne uprave, kulturnim i drugim ustanovama, udrugama građana i poslovnim subjektima kako bi objedinjeni unaprijedili rad na proučavanju, čuvanju i zaštiti prirodnih dobara te se osnažili za održivi razvoj u korištenju gospodarskih i turističkih potencijala i izradbu budućih razvojnih projekata i programa i kako bi u konačnici postigli konkretne učinke i poboljšali kakvoću života u Bosutu i oko njega.

Bosut, Pobosuće, prošlost, sadašnjost, budućnost

nije evidentirano

engleski

River Bosut and Pobosuće in the past, the present and the future

nije evidentirano

Bosut, Pobosuće, past, present, future

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb : Vinkovci: Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima

2018.

978-953-347-234-8

262

Posebna izdanja; knj. 29

objavljeno

Povezanost rada

Književnost, Poljoprivreda (agronomija), Povijest