hrvatski

Oštećenost stabala tvrdih listača ratnim djelovanjem

U svibnju 1993. godine duljina bojišnice iznosila je 1 290 km, a prosječna dubina bojišta u zoni ratnih djelovanja bila je 2 km. Dakle, 258 000 ha ploštine Hrvatske bilo je izloženo djelovanju različitih minsko-eksplozivnih sredstava te pješačkoga i drugog streljiva. Primjene li se podaci o pokrovnosti Hrvatske obraslim šumskim tlom na ploštinu zone izvođenja ratnih djelovanja, izlazi da je štetama zahvaćeno 92 880 ha s drvnom zalihom 15 milijuna m3. Najveća oštećenja izazivaju snažne eksplozije mina i granata koje silinom plinova mogu polomiti ili raskalati debla stabala, a krhotine prodrijeti u dubinu debla. Krhotine su uz streljivo pravi izvor opasnosti za rezne uređaje radnih strojeva koji se primijenjuju u šumarstvu i preradbi drva. Štete šumarstva u prorednim, oplodnim, dovršnim i prebornim sječama ogledaju se u povećanim gubicima drva, smanjivanju vrijednosti šumskih proizvoda i uništavanju reznog uređaja motornih pila. Mlađim se sastojinama narušava struktura, jer bi njegom trebalo ukloniti sva stabla oštećena eksplozijom, krhotinama ili streljivom. Neeksplodirani projektili zaostali u šumskome tlu trajni su izvor opasnosti za šumarske djelatnike.

bjelogorične sastojine, ratne štete

nije evidentirano