hrvatski

Kranjčevićevi socijalni topoi – od Krležine interpretacije do suvremenoga aktivizma/artivizma

Članak nastaje kao pregled Kranjčeviće socijalne poezije s naglaskom na Krležinoj interpretaciji Kranjčevićeva socijalnoga angažmana, pa tako pod datumom 22. V. 1917. svojih dnevničko-memoarskih zapisa Davni dani Krleža zapisuje kako se hrvatska literatura spram arbeiterhilfskompanijske stvarnosti Prvog svjetskog rata odnosi "kao gluhonijema beba u bazarskom izlogu" (DD, 255) te kako od 1908. godine, godine Kranjčevićeve smrti, nitko nije progovorio o hrvatskom sudbinskom pitanju, a navedenu idilu na tragu "farofa sa guskama i racama" (riječ je o sintagmi koju će Krleža zapisati u anamorfotičkoj varijanti – farof sa kokošima i racama, primjerice, i pod datumom 4. VI. 1916. Davnih dana) intonirao je A. G. M. sa Šenoinim tremolom pseudoromantičnog primaša (DD, 256). Ukratko, i u Davnim danima, kao i u anarhoidnom manifest Hrvatska književna laž Krleža ostvaruje trijadnu asimptotu naše "kulturne tradicije i kontinuiteta" (bogumili – Križanić – Kranjčević): "u tmini apsolutnog srednjeg vijeka" bogumili – u "predvečerje velike revolucije" Križanić – u "osvitu naših crvenih dana" Kranjčević (Krleža 1919a:40). U drugom dijelu izlaganja tematizirat ću recepciju Kranjčevićeve socijalne poezije u akciji Tanka crvena nit (2009) koju su multimedijalni umjetnik Igor Grubić i Vladimir Tatomir izveli kao podršku studentskoj blokadi Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (travanj – svibanj 2009) i njihovoj inicijativi za besplatno obrazovanje. Intervencija je izvedena na spomeniku Silviju Strahimiru Kranjčeviću (kipar: Tomislav Ostoja, 1962.) kod Filozofskog fakulteta s obzirom na Kranjčevićeve konotacije ostvarenja ideala slobode kroz obrazovanje naroda.

Silvije Strahimir Kranjčević, Miroslav Krleža, socoijalna poezija/topoi, artivizam, aktivizam

nije evidentirano