hrvatski

Evaluacija alternativnih politika smanjenja poljoprivrednog onečišćenja dušikom u Hrvatskoj

Većina novostvorenog reaktivnog dušika na zemlji rezultat je intenzivnih poljoprivrednih praksi. Brojni dokazi ukazuju kako je značajan rast dušičnog onečišćenja uglavnom potaknut rastućom ponudom i potražnjom za hranom koja je intenzivirala upotrebu sintetičkih dušičnih gnojiva u poljoprivredi. Iako se u većini, posebice razvijenijih, zemalja EU-a smanjuje poljoprivredno onečišćenje dušikom, geografski obrasci dušičnog onečišćenja i dalje upućuju na nadprosječan doprinos zemalja EU-a globalnom dušičnom onečišćenju. Kako bi smanjila okolišne pritiske poljoprivrede, EU je prepoznala poljoprivredu kao jedno od četiri ključna područja unutar kojih je potrebno provoditi aktivnosti usmjerene na poboljšanje kvalitete okoliša. Nema sumnje da će okolišne politike postajati sve važniji dio Zajedničke poljoprivredne politike koja je obvezujuća za Hrvatsku. Stoga je prije implementacije važno utvrditi potencijalne ekonomske i društvene učinke potencijalnih poljoprivredno-okolišnih mjera. U skladu s navedenim, u ovom se radu unutar CGE modela za Hrvatsku ispituju makroekonomski učinci na blagostanje nekoliko regulatornih i tržišnih mjera smanjenja poljoprivrednog onečišćenja. Rezultati ukazuju kako većina evaluiranih mjera ima potencijala smanjiti onečišćenje dušikom. Međutim, smanjenje onečišćenja najčešće sa sobom nosi i neke društvene te (makro)ekonomske troškove.

multifunkcionalna poljoprivreda ; onečišćenje dušikom ; društveno optimalna mjera/politika smanjenja onečišćenja dušikom ; CGE model ; Hrvatska

nije evidentirano