Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 973025

Zlouporaba društvenih mreža u javnom poticanju na nasilje i mržnju i širenju lažnih vijesti: potreba transplantiranja njemačkog Zakona o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama?


Roksandić Vidlička, Sunčana; Mamić, Krešimir
Zlouporaba društvenih mreža u javnom poticanju na nasilje i mržnju i širenju lažnih vijesti: potreba transplantiranja njemačkog Zakona o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama? // Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 25 (2018), 2; 329-358 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)


Naslov
Zlouporaba društvenih mreža u javnom poticanju na nasilje i mržnju i širenju lažnih vijesti: potreba transplantiranja njemačkog Zakona o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama?
(Abuse of Social Networks in Public Incitement to Violence and Hatred and in the Spreading of False News:the Need for the Transposition of the German Act on Improving Law Enforcement on Social Networks?)

Autori
Roksandić Vidlička, Sunčana ; Mamić, Krešimir

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 25 (2018), 2; 329-358

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
Društvene mreže, širenje lažnih vijesti, sloboda izražavanja, jasno poticanje na nasilje i mržnju, EU zakonodavstvo EU-a, Zakon o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama.
(Social networks, spreading false news, freedom of expression, clear incitement of violence and hate, EU legislation, Law on Strengthening Law Enforcement on Social Networks)

Sažetak
Sloboda izražavanja kao jedno od temeljnih ljudskih prava doživjela je svoju apsolutnu primjenu tek s masovnom pojavom iInterneta i društvenih mreža. Internet kao medij omogućuje istovremenu razmjenu podataka sa neograničenim brojem korisnika u realnom vremenu, što u povijesti niti jedna informacijska tehnologija nije postigla na razini na kojoju to postiže iInternet. Zbog brojnih svojih prednosti iInternet je postao i omiljeno sredstvo za razmjenu neželjenog ili nezakonitog sadržaja te počinjenja niza kažnjivih ponašanja, što je impliciralo i razvoj novih znanstvenih područja izučavanja borbe protiv takvih ponašanja, koja se kolokvijalno nazivaju računalna sigurnost i računalni kriminalitet. Za razliku od brojnih drugih oblika kažnjivih ponašanja na iInternetu, širenje govora mržnje i lažnih vijesti putem društvenih mreža, zbog nepostojanja ujednačene regulative često prolazi bez odgovarajućeg oblika društvenog odgovora. Hrvatsko kazneno zakonodavstvo adresira govor mržnje na iInternetu kroz kazneno djelo jJavno poticanje na nasilje i mržnju (članak 325. Kaznenog zakona) bez posebnog propisivanja kada bi društvene mreže odgovarale za širenje takvih sadržaja. Unatoč iznimnoj osviještenosti širih međunarodnih krugova, još uvijek nisu uspostavljeni zajednički okviri koji će normirati odgovornost društvenih mreža za sadržaje koji se putem njihovih platformi šire. Štoviše, EU zakonodavstvo EU-a, koje je doneseno u vrijeme kada iInternet i društvene mreže još uvijek nisu imale toliko značajnu ulogu u kreiranju javnog mnijenja, štiti društvene mreže od takve odgovornosti. Ipak, pojedine države, svjesne trenutka i značaja normativnog iskoraka, pristupile su donošenju nacionalnih regulatornih okvira u ovom području. Cilj je autora je istražiti postoji li potreba za nacionalnim normiranjem pitanja odgovornosti društvenih mreža za govor mržnje korisnika na njihovim platformama. U cilju istraživanja autori su analizirali provedena međunarodna istraživanja, prikupili podatke Ministarstva unutarnjih poslova i analizirali dostupne podatke državnih tijela, analizirali nacionalno i EU zakonodavstvo EU-a, kao i Zakon o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama SR Njemačke te konzultirali domaću i međunarodnu literaturu. Nakon provedene analize, autori zaključuju kako je potrebno donijeti posebani zakon koji bi regulirao odgovornosti društvenihe mreža za sadržaje koji njihovi korisnici objavljuju. Tek po donošenju posebnog zakona, omogućilo bi se procesuiranje društvenih mreža za sadržaje korisnika sukladno odredbama čl. 325. Kaznenog zakona. . Naime, društvene bi mreže npr. nečinjenjem prekršile odredbe tog posebnog zakona koji bi regulirao pitanje njihove odgovornosti ukoliko ne nadziru sadržaj i ne „skidaju“ (take-down) nezakoniti sadržaj. Kao uzor regulaciji, autori predlažu korištenje njemačkoga zakona SR Njemačke, Zakona o jačanju provedbe zakona na društvenim mrežama, uz potrebu uvažavanja svih specifičnosti nacionalnog kaznenog pravnog okvira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Sunčana Roksandić Vidlička, (301401)

Časopis indeksira:


  • HeinOnline