hrvatski

Nutritivne navike djece starosti 7 godina u odnosu na njihov status uhranjenosti – komparativna studija između gradova Podgorice i Osijeka

Uvod: Dječija gojaznost predstavlja jedan od aktuelnih svjetskih javno-zdravstvenih problema. Kao rezultat viška tjelesne mase, kod djece se javljaju brojni metabolički, endokrini, kardiovaskularni i drugi komorbiditeti. Nepravilna ishrana predstavlja jedan od najvažnijih činilaca koji doprinose nastanku gojaznosti. Cilj: Komparacija nutritivnih navika djece Podgorice i Osijeka uzrasta 7 godina u odnosu na njihov nutritivni status. Materijal i metode: Studija predstavlja dio bilateralnog naučno-istraživačkog projekta između Crne Gore i Hrvatske „Komparativna studija o uticaju siromaštva na pothranjenost, prehrambene i životne navike školske djece gradova Podgorice i Osijeka“, za period 2015- 2016. Uzorak se sastojao od 637 djece, uzrasta 7 godina (165 iz Podgorice i 472 iz Osijeka), sa homogenom raspodjelom između polova. Instrument istraživanja bio je upitnik zatvorenog tipa, sa pitanjima u vezi sa nutritivnim navikama djece, kojeg su popunjavali roditelji. Analizirano je konzumiranje ukupno 20 skupina hrane. Na osnovu antropometrijskih mjerenja djece (tjelesna masa i tjelesna visina) izračunat je indeks tjelesne mase (BMI) koji je korišten za klasifikaciju djece prema stepenu uhranjenosti prema kriterijumu International Obesity Task Force (IOTF). Rezultati: Ukupno gledano, djeca iz Podgorice češće su konzumirala grickalice (p=0, 001), 100% sok (p<0, 001), i hljeb (p<0, 001), a rijeđe povrće (p=0, 006), gazirana nezaslađena i sportska pića, (p<0, 001), obrano (p=0, 020) i neobrano mlijeko (p<0, 001), slatke i nezaslađene pahuljice (p<0, 001), maslac i margarin (p<0, 001), u odnosu na ispitanike iz Osijeka. Kada su izdvojena samo predgojazna/gojazna djeca, utvrđeno je da su podgorička djeca češće konzumirala 100% sokove (p=0, 020), obrano mlijeko (p=0, 018), i hljeb (p<0, 001) dok su predgojazna/gojazna djeca iz Osijeka češće konzumirala gazirane zaslađene sokove (p=0, 048), slatke (p<0, 001) i nezaslađene pahuljice (p=0, 003). Zaključak: Utvrđene su značajne razlike u pogledu konzumiranja pojedinih vrsta namirnica između sedmogodišnje djece iz Podgorice i Osijeka. Izbor nezdravih namirnica ustanovljen je sa različitom učestalošću između predgojazne/gojazne djece u ovim gradovima.

dječija gojaznost, nutritivni status, namirnice

nije evidentirano