hrvatski

Pozicija Austro-Ugarske Monarhije i Rusije uoči Prvoga svjetskog rata

Tijekom Balkanskih ratova Austro-Ugarska Monarhija i Rusija mobilizirale su svoje vojske. Bile su na potpuno suprotnim diplomatskim pozicijama oko svih bitnih pitanja teritorijalne raspodjele ispražnjenog osmanskog teritorija. Diplomatski pobjednik većine sporova bila je Austro-Ugarska Monarhija. Stvorena je Albanija, spriječen je izlazak Srbije na more, Crnogorcima je onemogućeno upravljanje Skadrom. Bez obzira na to, vodstvo Austro-Ugarske nakon širenja Srbije i Crne Gore nije imalo razloga za proslavu tih diplomatskih pobjeda. Prijetnja koja je već ranije postojala, uvećala se širenjem Srbije i pristajanjem dijela Južnih Slavena Monarhije uz srbijanske pobjede. Otvoreni pozivi šibenskih i splitskih gradskih vlasti pobjedničkim savezničkim bajunetima predstavljali su veliki izazov austrougarskom vodstvu. Samo se očekivao povoljan trenutak za rat protiv Srbije za koji su dobili zeleno svjetlo od Njemačke. U Rusiji je pak javno mnijenje bilo potpuno razočarano držanjem ruske diplomacije u navedenim pitanjima. Veliki dio slavenskog svijeta osjetio se izigranim i postalo je gotovo nemoguće nakon diplomatskih poraza 1908. i 1912.-1913. popuštati Austro-Ugarskoj i dalje i dopustiti lagano osvajanje Srbije. Autor će u svom radu problematizirati ova pitanja i pokušati dovesti u vezu Balkanske ratove i Prvi svjetski rat.

Rusija, Austro-Ugarska Monarhija, Prvi svjetski rat, Balkanski ratovi

nije evidentirano