Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 97263

Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu


Radović Mahečić, Darja
Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu // Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka. / Irena Kraševac, Milan Pelc, Mirjana Repanić-Braun (ur.).
Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2001. str. 19-20. (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)


Naslov
Urbanistički razvoj hrvatskih gradova od Napoleonovog doba do pada Habsburške monarhije u europskom kontekstu

Autori
Radović Mahečić, Darja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti. Knjiga sažetaka. / Irena Kraševac, Milan Pelc, Mirjana Repanić-Braun - Zagreb : Institut za povijest umjetnosti, 2001, 19-20.

Skup
Prvi kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 15.-17.11.2001

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Urbanistički razvoj; Hrvatska; devetnaesto stoljeće; europski kontekst; regulatorne osnove
(Urban development; Croatia; 19th century; european context; regulatory plans)

Sažetak
Urbanistička povijest između društvenih događanja i povijesti samog urbanizma tema je ovoga izlaganja. Tragove Napoleonova doba možemo usporediti sa susjednom Italijom, dok je u kasnijem razdoblju zanimljivo razlučiti utjecaje dviju vlada i dviju administracija - Austrije i Ugarske. Ekonomski i politički kontekst dovode do transformacije gradova u 19. stoljeću. U predindustrijski grad uvodi se zoning, topografski se artikuliraju centar i periferija, uređuje se prijevoz unutar grada, koncentracija radnika dovodi za sobom i probleme kolektivnog stanovanja te nastaju točni planovi širenja grada. Veliki gradovi najčešće dobivaju monumentalni gradski centar, a s druge strane mjesta za slobodno vrijeme (šetališta, umjetna jezera s brodicama, itd.) i odmor (kavane, restorani, hoteli), zgrade koje skrbe o obrazovanju, kulturi (umjetnički paviljoni, škole, ...). U tom se razdoblju u nas uređuje legislativa, izvode se katastarske izmjere i donose regulatorni planovi, urbanistički zakoni i pravila. Sedamdesetih se godina počinju osnivati statistički uredi, a osamdesetih godina tehnički uredi. Uz gradske mjernike o širenju gradova odlučuju i mješovite komisije stručnjaka i štovanih građana. O urbanizmu se u tom razdoblju mnogo i piše, i to na način da se s afirmativnih teorija postupno prelazi na praktične svakodnevne probleme. Namjeravam interpretirati opća mjesta u sklopu razvoja naših gradova tijekom 19. stoljeća, njihove specifičnosti i originalne domete, kao i začetke urbanističke misli i kritike u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
00200103

Ustanove
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Darja Radović Mahečić, (169162)