hrvatski

Interakcija genotip x okolina za urod durum pšenice

Informacije o razini prinosa genotipa, kao i njegovoj interakciji s okolinom i stabilnosti važne su pri odabiru odgovarajućeg sortimenta kao preduvjeta za uspješnu proizvodnju durum pšenice u Hrvatskoj. Za tu svrhu 18 genotipova durum pšenice testirano je kroz dvije sezone (2016/17. i 2017/18.) u Republici Hrvatskoj na tri lokacije (Osijek, Poreč i Tovarnik) po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Izvori variranja uslijed genotipa, okoline i interakcije genotip x okolina imale su statistički značajan učinak na urod zrna, s najvećim doprinosom lokacija ukupnom variranju. Najviši prosječni urod zrna ostvarile su sorte Nicodur (6892 kg/ha), Malvadur (6858 kg/ha), Stelladur (6817 kg/ha), Sambadur (6696 kg/ha) i Duranegra (6656 kg/ha). Prema Eberhart i Russell-ovoj metodi procjene stabilnosti i adaptabilnosti kao najstabilnije sorte pokazale su se Duromax, Pescadou i Nicodur, a kao najadaptabilnije sorte Rosadur i Diadur. IPCA1 (39, 3%) i IPCA2 (25, 4%) osi, dobivene AMMI analizom, objasnile su 64, 7% od ukupne varijance interakcije genotip x okolina. Od testiranih lokacija kao najbolje za uzgoj durum pšenice pokazale su se lokacije Osijek i Tovarnik. Korištenjem GGE biplot analize kao najpogodnije sorte za uzgoj pokazale su se Nicodur, Malvadur i Stelladur. Međutim, za dobivanje još pouzdanijih procjena potencijala rodnosti durum pšenica u Hrvatskoj, potrebna su daljnja testiranja interakcije genotip x okolina i stabilnosti pojedinih genotipova i lokacija.

durum pšenica, interakcija GxE, stabilnost, adaptabilnost, GGE biplot

nije evidentirano

engleski

Interaction genotype x environment for grain yield of durum wheat

Informacije o razini prinosa genotipa, kao i njegovoj interakciji s okolinom i stabilnosti važne su pri odabiru odgovarajućeg sortimenta kao preduvjeta za uspješnu proizvodnju durum pšenice u Hrvatskoj. Za tu svrhu 18 genotipova durum pšenice testirano je kroz dvije sezone (2016/17. i 2017/18.) u Republici Hrvatskoj na tri lokacije (Osijek, Poreč i Tovarnik) po slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Izvori variranja uslijed genotipa, okoline i interakcije genotip x okolina imale su statistički značajan učinak na urod zrna, s najvećim doprinosom lokacija ukupnom variranju. Najviši prosječni urod zrna ostvarile su sorte Nicodur (6892 kg/ha), Malvadur (6858 kg/ha), Stelladur (6817 kg/ha), Sambadur (6696 kg/ha) i Duranegra (6656 kg/ha). Prema Eberhart i Russell-ovoj metodi procjene stabilnosti i adaptabilnosti kao najstabilnije sorte pokazale su se Duromax, Pescadou i Nicodur, a kao najadaptabilnije sorte Rosadur i Diadur. IPCA1 (39, 3%) i IPCA2 (25, 4%) osi, dobivene AMMI analizom, objasnile su 64, 7% od ukupne varijance interakcije genotip x okolina. Od testiranih lokacija kao najbolje za uzgoj durum pšenice pokazale su se lokacije Osijek i Tovarnik. Korištenjem GGE biplot analize kao najpogodnije sorte za uzgoj pokazale su se Nicodur, Malvadur i Stelladur. Međutim, za dobivanje još pouzdanijih procjena potencijala rodnosti durum pšenica u Hrvatskoj, potrebna su daljnja testiranja interakcije genotip x okolina i stabilnosti pojedinih genotipova i lokacija.

durum wheat, GxE interaction, stability, adaptability, GGE biplot

nije evidentirano