hrvatski

Periculum iam iam iam in mora! (Najveća opasnost je odugovlačenje!) Prve pošte i poštari kontinentalne Hrvatske. Postanak i djelatnost vojnokrajiškog poštanskog sustava na području sjeverozapadne Hrvatske do 1606. godine

Predgovor autora Štovana čitateljice/čitatelju! U rukama držiš knjigu koju je o djeliću hrvatske povijesti napisao slovenski autor. Kako je došlo do toga? Obostrani interes za prošlost susjednih slovenskih i hrvatskih područja, toliko je drevan i po sebi razumljiv, da je knjiga samo kamenčić više u velikom mozaiku. U posljednje vrijeme u Republici Hrvatskoj mnogi novi historiografski radovi slovenskih pisaca se prijevode, izdaju i javno predstavljaju, pogotovo ako govore o hrvatskoj povijesti. Rođen još duboko u bivšoj zajedničkoj državi, od ranog sam djetinjstva upoznavao hrvatsko područje, kako obalu, tako i unutrašnjost. Poznavanje osnovnih teritorijalnih karakteristika u mnogo čemu mi je pomoglo u vrijeme moga postdiplomskog studija povijesti 16. stoljeća. Odlučio sam istražiti i proučiti početno razdoblje djelovanja vojnopoštanske povezanosti štajerskog Graza, Maribora, Ptuja i Varaždina te Zagreba, ali i Međimurja te susjednih madžarskih područja županija Željezno/Vas i Zala. U vrijeme odrastanja sam se isto tako pobliže upoznao sa poštom kao u biti fascinantnom javnom institucijom. Studirajući povijest u Ljubljani, nije bilo dileme: o njoj – o njenim počecima, izradio sam diplomsku i magistarsku radnju te joj konačno posvetio veći dio moje doktorske dizertacije. Od tada je istraživanje, praćenje, objavljivanje i na kraju krajeva, sveučilišno poučavanje hrvatske ranonovovjekovne povijesti, sastavni dio moje svakidašnjice. Tu svakidašnjicu je 2000. godine obogatila nesvakidašnja ponuda iz Varaždina, voditi urednički posao za pregled povijesti pošte u sjevernozapadnoj Hrvatskoj. Nakon dvije godine rada pod idejnim vodstvom g. Vjekoslava Ciglara i uz potporu cijelog tadašnjeg vodstva Hrvatske Pošte (HP) nastalo je djelo, koje je hrvatska – također znanstvena – javnost, koliko mi je poznato, dobro primila. Pokazale su se želje po daljem sudjelovanju. Tako sam vodstvu HP predložio izdavanje znanstvene monografije o mojim dosadašnjim spoznajama o poštanskoj povijesti hrvatskog područja. Ideja je bila odmah prihvaćena, a pred vama je njen rezultat. Iako je radnja počela nastajati istraživanjima od 1988. godine dalje, posljednje sam dopune i provjere obavljao doslovno još prije nekoliko mjeseci. Historiografska znanstvena monografija je, po mome mišljenju, zaista u cijelosti upotrebiva samo onda kada je baš svaki u njoj navedeni kvantitativni/kvalitativni podatak moguće odmah empirično provjeriti u izvorima. Zato je bilo potrebno uložiti dodatan trud i rad u Štajerskom zemaljskom arhivu u Grazu /Steiermärkisches Landesarchiv Graz, gdje sam dopisivao nove, poslijednjih godina izrađene signature dokumenata. Najveći dio posla bio je završen do 1995. godine, uključujući višemjesečno pregledavanje mikrofilmova u Državnom arhivu Hrvatske u Zagrebu, te opširne kasnije kontrole materijala u arhivima u Beču. Knjiga je zamišljena kao prva u manjem nizu monografija o toj tematici, što znači da će hrvatskoj redakciji slijediti doduše mnogo šire koncipirane i zato opsežnije slovenska i njemačka monografija, a zatim po mogućnosti još i dorađene madžarska i engleska redakcija teksta. Višejezična usmjerenost naravno odgovara biti tadašnjih međuljudskih interakcija i spoj kultura na vojnokrajiškom teritoriju Hrvatske. No, kao što je svaka knjiga svijet za sebe u malom, tako je i za nastanak ove knjige potrebno naći riječi zahvale. Do knjige vjerovatno ne bi došlo da nije bilo spomenutog poziva iz Varaždina i prekrasnog sudjelovanja sa tamošnjim divnim ljudima, među kojima sam do sada našao već toliko novih prijatelja i poznanika. Ne mogu mimo mr. Eduarda Vargovića, direktora Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu, koji je bio drugi spiritus agens, kako tadašnjeg sudjelovanja, tako i u vrijeme nastanka ove knjige, te samoga Zavoda koji se uz potporu vodstva HAZU odlučio za suizdavanje knjige. Moja zahvala ide i najužem vodstvu Hrvatske Pošte d.d. i suradnicima te tvrtke, koji su sa svojom odlučnošću, strpljivošću i novčanom potporom omogućili izlazak monografije i pobrinuli se za optimalne uvjete moga autorskog rada. Originalni tekst, koji je nastajao na slovenskom jeziku, je sa velikim poletom i sluhom za prikladne riječi prevodila Koraljka Čeh, prof. povijesti i teologije, na čemu joj toplo zahvaljujem. Zahvaljujem i kolegi dr. Dejanu Zadravcu za engleski prijevod zaključaka, te kolegama na HAZU u Varaždinu i Zagrebu za recenzije i pomnu lekturu. Za recenziju se istotako zahvaljujem kolegi prof. dr. Hrvoju Petriću, redovitom suradniku Odjela za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U stvaranju ovakvih književnih projekata nema slučajnosti. Nije nikakva slučajnost da sam odlučio vodstvu HP predložiti izdavanje knjige. Ne želim trošiti riječi na nužnost tolerantnog dogovaranja i o kulturi međusobnih odnosa. Neka ova knjiga, zbirka dokaza o najkonkretnijim vezama naših susjednjih područja prije više stoljeća, bude moj obolus tome dijalogu. Izdavači knjige doduše sada su drugi, ali to ne znači da njihov prvobitni podsticaj nije bio važan – u stvari, bez njihovog primarnog signala o želji za izdavanje ovakve monografije teško da bi se odlučio za pisanje. Knjiga istodobno nosi posvetu jednom posebnom, preminulom čovjeku, malo poznatom u Hrvatskoj i skoro u potpunosti nepoznatom u Sloveniji. Godine 1994. imao sam čast osobno upoznati pokojnog g. dr. Velimira Sokola. Samo nekoliko mojih posjeta i razgovora sa njim i njegovom suprugom Ljerkom, bilo je dovoljno da potvrdim mišljenje koje sam oblikovao u vrijeme čitanja njihovih, prije svega njegovih poštansko-povijesnih rasprava. Taj znanstveni opus u kojeg je uložio toliko izuzetnih napora i odricanja, za vrijeme njegovog života ostao je premalo poznat i iskorišten. Tek je 1997. godine izdana monografija Lovorke Čoralić Put, putnici i putovanja, hrvatskoj historiografiji potvrdila pravu vrijednost Sokolovih objava. Slovenskoj znanstvenoj javnosti ću ga pokušati detaljnije predstaviti u najavljenoj monografiji. No, već ovom posvetom želim da sjećanje na njega ne ugasne. U Mariboru, veljača 2016.

Pošta, Poštari, Vojna krajina, 1606.

nije evidentirano