hrvatski

Ekonomski prag štetnosti i prag odluke (kritični broj) na primjeru žičnjaka i lisnih sovica

Odluka o suzbijanju štetnika u integriranoj zaštiti bilja donosi se isključivo temeljem procijenjene visine napada štetnika kada su procijenjene očekivane štete veće od očekivanoga gubitka prinosa uvećanog za visinu ekološke štete. U radu su opisane vrste šteta od štetnika, način na koji se određuje ekološki faktor i faktor rentabilnosti te način kako se izračunava ekonomski prag štetnosti. Objašnjen je odnos između praga odluke i ekonomskog praga štetnosti. Ekonomski prag štetnosti uzima u obzir visinu spriječenoga gubitka, trošak mjere i ekološku štetu. Prag odluke (kritični broj) zapravo prikazuje onu zarazu (često manju od ekonomskog praga štetnosti ili izraženu u drugim jedinicama) kod koje se pristupa suzbijanju. Za poljoprivrednog proizvođača taj je podatak najvažniji, no važno je razumjeti koncept. Na primjeru žičnjaka i lisnih sovica objašnjeno je u kojim su situacijama ekonomski prag štetnosti i prag odluke predstavljeni istim vrijednostima, a kada se i zašto prag odluke razlikuje od ekonomskog praga štetnosti. Ako se metodom prognoze utvrđuje postojeće stanje (a ne predviđa se kretanje u populaciji štetnika), prag odluke je bliži ekonomskom pragu štetnosti. Manje su pouzdani pragovi odluke kojima se predviđaju promjene u populaciji (kojima se prati brojnost odraslih kukaca, a suzbijaju ličinke).

ekološka šteta ; ekonomski prag štetnosti ; faktor rentabilnosti ; kritični broj ; prag odluke ; vrste šteta od štetnika

nije evidentirano