hrvatski

Erozija tla vodom kao smjernica održivog gospodarenja tlom na kršu južnojadranske poljoprivredne podregije Hrvatske

Tlo krša (s vodom i zrakom) kao dio „ekološkog trojstva“ i sastavnica osjetljivih i ranjivih terestričkih ekosusta-va, među kojima agro- i silviekosutava u Međunarodnom desetljeću tla 2015-2014 zaslužuje posebnu pažnju. Tla na vapnencu i dolomitu kao najrasprostranjenijim stijenama krša nastaju otapanjem kalcijeva i magnezijeva karbonata i nakupljanjem netopivog ostatka, koji je u te stijene uklopljen u vrijeme njihova nastanka. Sporost toga procesa oslikava podatak da je za sloj tla 1 cm debljine, uz uvjet da nema gubitaka erozijom, potrebno čak 8 000-10 000 godina. Stoga je razumljivo da je zaštita toga blaga od erozije ključno pitanje opstanka tla i teres-tričkih ekosustava na sredozemnom kršu. U projektu četiri-godišnjeg izravnog mjerenja erozije feralitičnih tala Etiopijske visoravni (4 godine) i pseudogleja središnje Hrvatske (20 godina) provjerili smo pouzdanost i upot- rebljivost najpoznatije prognostičke metode - Univerzalne jednadžbe erozije – USLE Wishmeiera i Smitha (1978). Rezultati su nas ohrabrili pa smo tu metodu koristili i u ovom radu, premda krš ima posebnosti koje otežavaju sve prognoze erozije. Općenito se u svijetu i EU koristi isključivo revidirana ili dopunjena (R)USLE, koja, uz sve nedostatke, kojih uostalom nije lišena niti jedna prognostička metoda, predstavlja solidnu osnovu za izradu smjernica održivog gospodarenja tlom. Rezultati istraživanja nedvojbeno pokazuju da na području Južnojadranske poljoprivredne podregije uzgoj oraničnih usjeva – okopavina i ratarskih kultura gustog sklopa dolazi u obzir samo na tlima na ravnom terenu, dakle u krškim poljima, riječnim dolinama, docima i ponikvama (vrtačama), odnosno na prirodnim ili izgrađenim terasama.

USLE ; Potencijalna erozija ; Rizik od erozije ; Održivost gospodarenja tlom ; Zaštita tla

nije evidentirano