hrvatski

Srednjovjekovna filozofija u hrvatskoj katoličkoj periodici od 1910. do 2012. godine

Razdoblje srednjega vijeka — kako ga nazvaše humanisti — obuhvaća epohu od gotovo tisuću godina. Ono je iznjedrilo sjajne mislioce koji su svojim sumama, objedinivši najbolje tekovine antičke spekulacije u logičko jedinstvo, utemeljili i razložili kršćanske istine. Taj je tzv. skolastički sustav zapao u zaborav, a iznova ga je, poglavito na postavkama Tome Akvinskoga, nastojao obnoviti papa Leon XIII. krajem 19. stoljeća. Na taj će se način u 20. stoljeću širom Europe iznova probuditi interes za srednjovjekovnu filozofiju. Srednjovjekovna filozofija u Hr- vatskoj nikada neće zauzimati ono mjesto koje zauzima u Europi i svijetu, gdje za nju čak postoje sveučilišne katedre i instituti. Ona se ipak u Hrvatskoj njegovala i njeguje na katoličkim učilištima i njihovoj periodici. U ovom se članku želi istra- žiti prisutnost srednjovjekovne misli i njezinih autora u hrvatskim časopisima osnovanim u 20. stoljeću, a to su Bogoslovska smotra, Život — Obnovljeni život, Nova revija, Jukić, Crkva u svijetu i Disputatio philosophica.

Filozofija srednjega vijeka ; hrvatska katolička periodika ; Augustin ; Toma Akvinski ; Albert Veliki ; Duns Skot

Članak je prošireno i dorađeno predavanje održano na znanstvenom simpoziju "Aktualnost srednjovjekovne filozofije. Tomo Vereš kao inspiracija", na Filozofskm fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, 24. svibnja 2013.