hrvatski

Ekonomija u agoniji: Krležina Laura kroz glumačka desetljeća

Članak se bavi drugim dijelom Krležina dramskog ciklusa o Glembajevima, dramom U agoniji, preciznije, njezinom junakinjom Laurom Lenbach – po općem sudu, jednim od najkompleksnijih ženskih likova hrvatske dramske tradicije, ujedno i jednom od najpoželjnijih glumačkih uloga. Analiza nastoji odgovoriti na nekoliko pitanja: na koji se način u tome liku presijecaju različite ekonomije – dramaturška, libidinalna, monetarna i glumačka – te iz koje se perspektive junakinja može doživljavati kao, kako se svojedobno tvrdilo, moderna, emancipirana žena? Jesu li svi ženski glumački naraštaji jednako (ne)kritično percipirali „iskrenost“ i „nenamještenost“ navedenu uz Laurino ime u uvodnim didaskalijama i kakvu je pritom važnost imala njezina klasna pripadnost, odnos prema novcu i radu? Govore li različiti glumački stilovi i tehnike u prilog ili u prkos različitim, promjenjivim društveno-kulturnim normama, ako ne i idealizacijama Laurina građanskog statusa, ovisno već o ideološkim strujanjima pojedinih razdoblja? Pokušaj da se rekonstruira ova mikro-povijesna dionica ženske glume na temelju pet različitih glumačkih primjera temelji se ujedno i na različitim rekonstrukcijskim podlogama: zvučnoj snimci jednog od Laurinih monologa i kazališnim kritikama glumačke izvedbe Vike Podgorske koja je potakla nastanak te snimke, memoarskoj crtici Marije Crnobori, kazališnim kritikama izvedbe Neve Rošić, tv-intervjuu Mire Župan s ad hoc odigranim istim monologom, filmu Jakova Sedlara nastalom prema Krležinom predlošku i naposljetku na video snimci žive kazališne izvedbe trija Nele Kočiš, Ozrena Grabarića i Darka Stazića, materijalu dakle koji ujedno ukazuje na teškoće i izazove što ih pred feminističku teatrologiju postavlja analiza glumačkoga teksta.

Miroslav Krleža ; U agoniji ; ekonomija ; povijest glume ; hrvatske glumice

nije evidentirano