hrvatski

Ideologija i jezik znanosti: marksistička frazeologija u historiografiji nakon 1945. na primjeru projekta Historija naroda Jugoslavije

U radu je objašnjeno kako su nakon 1945. komunističke vlasti u historiografiju nastojale uvesti marksističke metode dijalektičkog materijalizma. Na tome se trebao zasnivati i projekt višetomne Historije naroda Jugoslavije. Središnja je beogradska redakcija, držeći se naputaka koje je 1949. iznio šef Agitpropa Milovan Đilas, prema kriteriju njihove primjene prihvaćala ili odbacivala tekstove iz republičkih redakcija. Pokazalo se, međutim, da autori, uključujući i one iz Hrvatske, ne mogu ili ne znaju primijeniti takve metode, pa je njihova uporaba ostajala na razini primjene marksističke frazeologije. Kad je početkom 1950-ih godina zbog ideološkog distanciranja od sovjetskog staljinizma počelo postupno labavljenje ideološkog pritiska, na vidjelo su izlazila suprotstavljena tumačenja mnogih nacionalnih ličnosti i događaja, zbog čega projekt zajedničke povijesti nikada nije završen.

Jugoslavija ; komunizam ; Milovan Đilas ; dijalektički materijalizam ; marksistička frazeologija

nije evidentirano