hrvatski

Što je ( i zašto) prešutjela hrvatska književna historiografija?

Pamćenje, memorija, sjećanje i zaborav imaju osobito značenje u čovjekovom životu. Izvorište im je u potrebi da se vlastitoj (povijesnoj) egzistenciji podari smisao. Kompleksima svojih sadržaja i značenja stoga su podjednako zanimljivi filozofiji, sociologiji, antropologiji, književnosti te nizu drugih znanst-venih disciplina. Dok se pod pamćenjem predmnijeva proces usvajanja određenih sadržaja, a pod pojmom memorije svijest o njihovoj ulozi u životima pojedinaca ili cijelih zajednica, zaborav se defi-nira procesom u kojem su određeni sadržaji 'uspomenskog kapitala' izgubili dio smisla, pa tako i značenje u čovjekovom životu ili životu zajednice. Uz prirodni zaborav, kao proces uvjetovan postup-nim odumiranjem ili slabljenjem čovjekovih mentalnih funkcija, najčešće se spominje kulturalni zaborav koji, u svojemu svjesnom obliku, predstavlja namjerno prešućivanje određenih sadržaja i činjenica sa svrhom njihova brisanja iz svijesti pojedinca ili sredine.

Pamćenje ; sjećanje ; zaborav ; književna historiografija

nije evidentirano