hrvatski

Zdravstveni turizam i sanitarno-ekološki kriteriji

Hrvatska ima ukupno 156 nalazišta termomineralne vode, peloida, morskih peloida, naftalanske nafte ili pijeska. Ukupno 20 liječilišnih mjesta putem klimatoterapije, talasoterapije i balneoterapije ostavlja široku mogućnost odabira, obzirom na osnovni razlog dolaska na liječenje. Neovisno o tome o kojem je lječilištu riječ, dosljedno praćenje i očuvanje tzv. sanitarno-ekoloških faktora neophodno je, a počesto i presudno u prevenciji nezadovoljstva i neugode korisnika usluga lječilišta, te mogućih posljedica po njihovo zdravlje. Kontinuirano i dosljedno praćenje kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode za piće, kontroliranje uvjeta skladištenja, pripreme i podjele hrane, nadzor nad zdravstevnim stanjem djelatnika koji rade u kontaktu s namirnicama, odnosno djelatnika koji obavljaju preglede, liječenje, njegu ili usluživanje bolesnika, kontrola stanja bazenskih voda i drugih prostora i medija u kojima se obavlja tretman korisnika te osiguranje sanitarnih i drugih uvjeta te provođenje odgovarajućih sanitarno- tehničkih, higijenskih, organizacijskih i drugih mjera za zaštitu od širenja zaraze unutar organizacije zdravstva predstavlja minimum zakonskih obaveza svake ustanove koja se bavi zdravstvenim turizmom. Tome treba dodati i čitav niz drugih okolišnih komponenti koje za sada nisu u potpunosti regulirane zakonskim odredbama, ali koje mogu utjecati na ukupno stanje okoliša, a odnose se na dispoziciju otpadnih tvari, kvalitetu zraka i tla, razinu buke i vibracija, značajke mikroklime i slično i o kojima bi lječilišta u suradnji sa regionalnim ZZJZ trebala voditi brigu. Tek na taj način iskoristit će se nesumljive prednosti Hrvatske kao zemlje izuzetne ljepote, netaknute prirode i dovoljnih količina kvalitetne vode.

Zdravstveni turizam, sanitarno-ekološki kriteriji, zavodi za javno zdravstvo

nije evidentirano