hrvatski

Prema genezi i strukturi postjugoslavenskog književnog polja (bilješke uz Bourdieua)

Tema rada jest postjugoslavensko književno stanje odnosno geneza i struktura postjugoslavenskog književnog polja. Osnovna je teza da svaki odgovor koji pitanje o postjugoslavenskoj književnosti i njezinim privilegiranim žanrovima započinje bez političke ili ekonomske dimenzije odnosno bez pretpostavke o rekonstitutivno-građanskom karakteru društvenih procesa, kao i o raznovremenostima u njegovoj istodobnosti – nužno promašen. Stoga bi vrijedilo razmotriti analitički okvir ili barem ponuditi neke njegove elemente kojima bi se svrsishodnije pristupilo cjelini problema. Naime, problematiku postjugoslavenskoga književnog stanja vidim nešto složenijom od zainteresirane i tolerantne kulturne razmjene koja omogućuje da se popunjavaju pukotine u međusobnoj neobaviještenosti kulturnih publika ili profesionalnoj zainteresiranosti akademskih elita postjugoslavenskih zemalja. Postjugoslavensko stanje nije problem puke prekogranične ili dobrosusjedske suradnje – ne sporeći, naravno, ni trenutka njezin višestruki doprinos kulturnoj dinamici – nego složeniji kompleks odnosa i veza u uvjetima kapitalističke rekonstitucije književne proizvodnje. Stoga je namjera postjugoslavenskom književnom stanju pristupiti kategorijama što ih je Pierre Bourdieu iskoristio u analizi geneze i strukture francuskog književnog polja, ne bi li se na taj način postjugoslavensko stanje odnosno postjugoslavensko književno polje oblikovalo kao književno- historiografska struktura koja omogućuje da se razmotre njegovi akteri, njihove putanje, dispozicije i pozicije u aktualnim tehnološkim i socioekonomskim uvjetima književne proizvodnje.

postjugoslavensko književno stanje ; postjugoslavensko književno polje ; način književne proizvodnje

nije evidentirano