hrvatski

novo arhivsko zakonodavstvo: lov na vještice

Republika Hrvatska (RH) svoj je prvi arhivski zakon donijela 1997. godine. Promjene izazvane pristupanjem zemlje Europskoj Uniji (EU), napretkom informatičke tehnologije (IT) i potrebom za konkurentnošću na slobodnom tržištu ukazale su na potrebu izrade novog arhivskog zakona, odnosno poboljšanje rada arhivske službe i njeno uklapanje u e-poslovanje uprave i privrede. RH je u teškom ratu postala samostalna zemlja, promijenila državni i društveni sistem. Dolazi do sagledavanja dijelova hrvatske prošlosti koji su u prethodnim razdobljima, ovisno o utjecajima pojedinih režima, bili ideološki tumačeni ili manje dostupni. Prelazak iz jednopartijskog sustava u demokraciju nije lagan. Hrvatska i njeni građani uče što znači demokracija, vladavina prava, zaštita ljudskih prava, što je uistinu zadaća vlasti i uprave, dužnosti, prava i obveze koje donosi samostalnost i privatno vlasništvo, transparentnost rada i preuzimanje odgovornosti sa vlastita djela i postupke. U RH je, kao i svim članicama Europske Unije, 25. 5. 2018. na snagu stupila Opća uredba o zaštiti podataka. Opća uredba jednako štiti pravo na zaborav i pravo na sjećanje. Primjena Opće uredbe u praksi tek predstoji.

Hrvatska, arhiv, akt, osobni podatak, ljudska prava

nije evidentirano