hrvatski

Urezani nalazi Šandalje II

Geometrijski motivi česti su u razdoblju gornjeg paleolitika. Mogu se pronaći urezani na predmetima te naslikani ili urezani na zidovima špilja. Široko su geografski rasprostranjeni, a u Hrvatskoj ih poznajemo s dva lokaliteta: Vlakna na Dugom otoku i iz Šandalje II u Istri. U radu je obrađen materijal iz gornjopaleolitičkih slojeva Šandalje II gdje je pronađeno osam urezanih predmeta. Prema načinu izrade, predmeti iz Šandalje II mogu se podijeliti na jednostavnije i kompleksnije. Postoje različite interpretacije za urezane nalaze, a u radu je ponuđena mogućnost da se radi o predmetima sa simboličnim značenjem. U posljednje vrijeme, uloga geometrijskih motiva privlači pozornost arheologa te postoji više teorija koje objašnjavaju njihovu funkciju. Među prvima je objašnjenje ponudio Alexander Marshack (1972) za kojega su urezi na predmetima dokaz da su zajednice gornjeg paleolitika pratile lunarne promjene te da su urezi dokaz notacijskih sustava. J. D. Lewis-Williams i T. Dowson (1988) ponudili su objašnjenje u vidu entoptičkog fenomena, a njihova teorija može objasniti široku rasprostranjenost geometrijskih motiva. U novijim istraživanjima G. von Petzinger (2016) predložila je da se radi o početku grafičke komunikacije.

urezani nalazi ; Šandalja II ; geometrijski motivi ; simbolično značenje ; entoptički fenomen ; grafička komunikacija

nije evidentirano

engleski

Carved finds from Šandalja II

Geometrijski motivi česti su u razdoblju gornjeg paleolitika. Mogu se pronaći urezani na predmetima te naslikani ili urezani na zidovima špilja. Široko su geografski rasprostranjeni, a u Hrvatskoj ih poznajemo s dva lokaliteta: Vlakna na Dugom otoku i iz Šandalje II u Istri. U radu je obrađen materijal iz gornjopaleolitičkih slojeva Šandalje II gdje je pronađeno osam urezanih predmeta. Prema načinu izrade, predmeti iz Šandalje II mogu se podijeliti na jednostavnije i kompleksnije. Postoje različite interpretacije za urezane nalaze, a u radu je ponuđena mogućnost da se radi o predmetima sa simboličnim značenjem. U posljednje vrijeme, uloga geometrijskih motiva privlači pozornost arheologa te postoji više teorija koje objašnjavaju njihovu funkciju. Među prvima je objašnjenje ponudio Alexander Marshack (1972) za kojega su urezi na predmetima dokaz da su zajednice gornjeg paleolitika pratile lunarne promjene te da su urezi dokaz notacijskih sustava. J. D. Lewis-Williams i T. Dowson (1988) ponudili su objašnjenje u vidu entoptičkog fenomena, a njihova teorija može objasniti široku rasprostranjenost geometrijskih motiva. U novijim istraživanjima G. von Petzinger (2016) predložila je da se radi o početku grafičke komunikacije.

carved finds ; Šandalja II ; geometric motifs ; symbolic meaning ; entoptic phenomenon ; graphic communication

nije evidentirano