hrvatski

Motivacija za nastavnički poziv i profesionalni identitet budućih nastavnica i nastavnika

Motivacija za odabir nastavničke profesije postala je zadnjeg desetljeća vrlo istaknuta tema u obrazovnim istraživanjima. Razlozi odabira nastavničke profesije objedinjeni su u FIT-Choice modelu (Watts i Richardson, 2017), a odnose se na niz osobnih, intrinzičnih razloga za odabir profesije do ekstrinzičnih razloga koji su povezani s percepcijom profesije, njezinog statusa u društvu te prilika koje nudi u usklađivanju osobnog i profesionalnog života. Ovaj je model validiran i u Hrvatskoj, na uzorku budućih učiteljica i učitelja razredne nastave (Jugović i sur., 2012 ; Marušić i sur., 2017). Budući da se obrazovanje razrednih učiteljica i učitelja te predmetnih nastavnika i nastavnica odvija na različitim visokoškolskim ustanova ma njihova se profesionalna socijalizacija odvija na različit način (Vizek Vidović i Domović, 2016). Stoga je važno zasebno istraživati profesionalni identitet budućih predmetnih nastavnica i nastavnika. Njihovo obrazovanje sastoji se od studija temeljne discipline, odnosno predmeta koji će poučavati i dijela koji je usmjeren na razvoj znanja i vještina koje ih pripremaju za nastavničku profesiju. Zbog toga smo pretpostavili da je njihov identitet dijelom onaj predmetnih stručnjaka, a dijelom budućih nastavnika usmjerenih na poučavanje u školi. Pretpostavili smo i da te dvije identitetske komponente imaju i ponešto različite motivacijske odrednice, što smo u ovom istraživanju i provjeravali. U istraživanju je sudjelovalo 279 budućih nastavnika/ca predmetne nastave s različitih fakulteta u Zagrebu. Motivacija za odabir nastavničke profesije ispitana je FIT-Choice upitnikom (Watt i Richardson, 2007), a profesionalni identitet nastavnika ljestvicom razvijenom za potrebe ovog istraživanja (Jugović, Marušić i Pavin Ivanec, 2018). Faktorskom analizom dobivena su pretpostavljena dva faktora, faktor profesionalnog identiteta usmjerenog na poučavanje i faktor profesionalnog identiteta usmjerenog na predmetnu ekspertizu. Kako bismo provjerili pretpostavku o različitim motivacijskim odrednicama ove dvije orijentacije proveli smo dvije regresijske analize s faktorima odabira učiteljske profesije kao prediktorima. Ti su se faktori pokazali snažnije povezanima s komponentom profesionalnog identiteta usmjerenom na poučavanje. Značajnim prediktorima ove orijentacije pokazale su se intrinzična vrijednost poučavanja, prethodno iskustvo s učenjem i poučavanjem, društveni status zanimanja, zadovoljstvo odabirom te, u negativnom smjeru, mobilnost zanimanja. Orijentaciju na razvoj ekspertize u predmetnom području predviđa percipirana sposobnost za poučavanje, prethodno iskustvo s učenjem i poučavanjem, utjecaj drugih te, u negativnom smjeru, sigurnost posla.

profesionalni identitet, motivacija za nastavničku profesiju, budući nastavnici/e

nije evidentirano