hrvatski

Povijesnoumjetnička istraživanja baroknog slikarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj

S radom na istraživanju korpusa baroknoga štafelajnog i zidnog slikarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj započelo se razmjerno kasno. Prvi pisani radovi na tu temu razultat su konzervatorsko-restauratorske djelatnosti i prvog popisivanja umjetnina koje je proveo Artur Schneider ili prvih pronađenih izvora kao što je primjerice podatak o slikaru Bernardu Bobiću, autoru dviju oltarnih slika u zagrebačkoj crkvi sv. Katarine. Zbog nedostatka arhivskih izvora dugo vremena bila su zanemarivana mnogo važnija djela, kao što su, primjerice, oltarne pale iz kista slikara Hansa Georga Geigera s preostalih oltara u istoj crkvi. Slijedom najatraktivnijih tema obrađivan je opus pavlina Ivana Krstitelja Rangera, posebice segment zidnoga slikarstva koji je istražila Marija Mirković. O djelatnosti varaždinskog slikara Blasiusa Gruebera pisala je i u najvećoj mjeri arhivski obradila dr. Ivy Lentić-Kugli. Kako je slikarstvo slovenskih slikara Valentina Metzingera i nešto mlađega Antona Jožefa Lerchingera bilo u djelokrugu slovenskih povjesničara umjetnosti, njihovi hrvatski opusi u radovima hrvatskih stručnjaka obrađivani su sporadično, uglavnom s prijedlozima atribucija. Udio kojim korpus baroknog slikarstva sudjeluje u oblikovanju vizualnog identiteta sakralnih objekata u kontinentalnoj Hrvatskoj čini ga nezaobilaznim elementom naše baštine, koji konačno zavrijeđuje sustavnu obradu i valorizaciju u kontekstu slikarstva baroknog razdoblja srednjoeuropskoga likovnog kruga.

Barokno slikarstvo; kontinentalna Hrvatska

nije evidentirano