hrvatski

Utjecaj gospodarstvenog razvitka na lučki sustav Hrvatske

Razvitak luka mora imati prije svega snažne impulse u razvitku gospodarstvene strukture, gospodarstvene suradnje sa svijetom, tj. sa susjednim zemljama središnje Europe, EU-e, mediteranskim pa i prekomorskim zemljama. Prometni tokovi iz hrvatskog i europskog gravitacijskog zaleđa prema našim jadranskim lukama i tokovi prema tom zaleđu, ali i promet dobara i ljudi utemeljen na obalnom gospodarstvenom dinamizmu - predodređivati će dugoročno razvitak naših jadranskih luka. Taj se razvitak mora odvijati u smjeru: osumrevenjivanja lučkih kapaciteta i osposobljavanja luka za pružanje kvalitetnijih i relativno konkurentnijih usluga ; rješavanja problema financiranja i/ili samofinanciranja luka ; privatizacije, carinskog režima sukladno WTO-u i EU, slobodnih zona i koncesija u lukama ; daljnjeg razvitka suvremenih prometnih, trgovinskih, industrijskih i drugih funkcija koje danas imaju najnovije generacije luka u Europi i svijetu, a posebno primjerenom razvitku kontejnerskih luka ; podjele rada i specijalizacije među lukama ; trajnog razvitka integralnog transporta, osuvremenjivanja postojećih i izgradnje novih trajektnih pristaništa ; jačanja akumulacijske sposobnosti lučkih poduzeća odnosno stvaranja uvjeta za normalno tržišno gospodarenje lukama. Konačno, bez osuvremenjivanja prometnog sustava i prometne infrastrukture posebno, nema primjerenog uključivanja ni Hrvatske niti njezinih luka u europski i svjetski sustav integralnog transporta.

prometni tokovi, razvitak luka, konkurentnost usluga, privatizacija, carinski režim

nije evidentirano