hrvatski

Marginalije o tvrđavi sv. Nikole kod Šibenika i Velikim kopnenim vratima

Gradnja tvrđave sv. Nikole na ulazu u šibenski kanal sv. Ante započeta je na samom kraju tzv. trećeg mletačko-osmanski rata 1540. godine kao odgovor Venecije na sve jaču osmansku pomorsku silu. Osim po arhivskim podatcima, to se prepoznaje i po dvama reljefima krilatog lava sv. Marka koji se nalaze u metopama friza glavnog ulaznog portala tvrđave. Golemu skulpturu krilatog lava sv. Marka, koja je stajala iznad glavnog portala tvrđave, a bačena je za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji, vratio je austrijski car Franjo I. na izvorno mjesto. Grafike i natpis na tvrđavi ukazuju i na učestale obnove i ojačavanja tvrđave i u prvoj polovini 17. stoljeća. Moguće je da se radi o obrambenom jačanju postojećih kliješta između polubastiona tvrđave okrenutih kopnu. Šibenska Velika kopnena vrata (Porta terraferma) između nekadašnjeg bastiona Bernardi i današnje zgrade Kazališta predstavljala su složenu obrambenu arhitekturu na mjestu srednjovjekovnih vrata u kojima je bila smještena vojna posada.

Tvrđava sv. Nikole ; lav sv. Marka ; Sanmicheli ; kaštelan ; providur Malipiero ; Porta terraferma

nije evidentirano