hrvatski

Odnos ciljnih orijentacija i korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije kod učenika gimnazija

Ciljne orijentacije učenika dovođene u vezu s različitim kognitivnim i motivacijskim čimbenicima, dok se u manjoj mjeri ispitivalo kako učenici s različitim ciljnim orijentacijama prihvaćaju inovacije, pa tako i informacijsko- komunikacijsku tehnologiju (IKT). Moglo bi se očekivati da učenici usmjereni na učenje preferiraju situacije koje im omogućuju proširenje njihovih znanja i kompetencija, pa tako i novu tehnologiju. Također, neka istraživanja (Asplund, 2014) pokazuju da studenti koji imaju izbjegavajuću orijentaciju mogu u najvećoj mjeri profitirati od korištenja tehnologije u nastavi. Cilj je ovog rada bio utvrditi razlikuju li se grupe učenika s različitim profilima ciljnih orijentacija s obzirom na percepciju prednosti i nedostatka korištenja IKT-a u svakodnevnom životu i u školi, IKT aktivnostima u svakodnevnom životu i vezanim uz učenje i školu, te zanesenosti prilikom korištenja IKT-a i zadovoljstvu načinom korištenja tehnologije u školi. Istraživanje je provedeno na reprezentativnim uzorcima učenika prvih i drugih razreda iz 21 gimnazije (N=794) koje su sudjelovale u projektu "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)" (CARNET), primjenom online upitnika. Analizom latentnih profila identificirano je pet grupa učenika različitih motivacijskih profila: nisko orijentirani na uspjeh (23, 4%), orijentirani na izbjegavanje rada (7, 2%), orijentirani na učenje (34, 6%), orijentirani na učenje i izvedbu (5, 5%) i orijentirani na uspjeh i izbjegavanje rada (29, 2%). Utvrđeno je da se učenici različitih profila ciljnih orijentacija ne razlikuju u percepciji nedostataka korištenja IKT-a u svakodnevnom životu niti u sudjelovanju u IKT aktivnostima koje nisu povezane sa školom, dok su u preostalim ispitivanim varijablama utvrđene razlike između pojedinih grupa. Pri tome je utvrđeno da učenici orijentirani istodobno na učenje i izvedbu pokazuju najbolji uvid u prednosti korištenja IKT-a i najviše razine zanesenosti prilikom korištenja IKT-a. Uz učenike dominantno orijentirane na učenje, oni u najvećoj mjeri koriste IKT aktivnosti vezane uz školu i učenje i najzadovoljniji su načinom korištenja tehnologije u školi. Učenici koji su primarno orijentirani na izbjegavanje rada se u najmanjoj mjeri uključuju u različite IKT aktivnosti vezane uz učenje i školu, te vide malo prednosti, ali i nedostataka korištenja IKT-a. Također su najmanje zadovoljni načinom korištenja tehnologije u školi. Zanimljivo, ovi učenici također iskazuju podjednako visoke razine zanesenosti kao učenici orijentirani na učenje i izvedbu. Ovi rezultati pokazuju da pri uvođenju tehnologije treba voditi računa o ciljnim orijentacijama učenika, a posebnu pažnju usmjeriti na učenike s ciljnom orijentacijom na izbjegavanje rada koji su najmanje skloni koristiti IKT za potrebe učenja i škole, iako u nekim IKT aktivnostima doživljavaju zanesenost.

ciljne orijentacije, IKT, učenici, zanesenost

nije evidentirano