hrvatski

Subjektivna dobrobit adolescenata u kontekstu različitih sociodemografskih obilježja

Subjektivna dobrobit definira se kognitivnom i afektivnom evaluacijom osobe vlastitog života (Diener, Lucas i Oshi, 2002), odnosno njegovih različitih aspekata (npr. koliko je mlada osoba zadovoljna svojim odnosima s roditeljima i prijateljima, uvjetima života, količinom sreće koju ima u životu, mogućnostima koje ima, svojim zdravljem i izgledom i dr.). U dosadašnjim istraživanjima se nerijetko potvrdilo kako upravo subjektivna dobrobit (u odnosu na objektivnu) ima veći značaj u predviđanju psihosocijalnog funkcioniranja adolescenata. Cilj ovog rada je utvrditi postoje li razlike u ukupnoj subjektivnoj dobrobiti, kao i njenim pojedinim segmentima, s obzirom na različita sociodemografska obilježja adolescenata (kao što su spol, vrsta srednjoškolskog programa, mjesto prebivališta, obrazovanje, radni i bračni status roditelja te percepcija materijalnih mogućnosti obitelji). Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Za potrebe ovog izlaganja korišteni su podaci dobiveni samoprocjenom 1101 učenika prvih razreda srednje škole iz šest županija središnje Hrvatske. Korišten je dvo- etapni neproporcionalno stratificirani klaster uzorak, a sudionici su bili u dobi od 14 do 17 godina (M = 15, 18 ; SD = 0, 511), pri čemu je u uzorku bilo 51% mladića. U svrhu ispitivanja subjektivne dobrobiti primijenjen je Upitnik subjektivne dobrobiti (Rees, Goswami i Bradshaw, 2010). Rezultati pokazuju kako veću subjektivnu dobrobit imaju mladići, mladi koji odrastaju u cjelovitim obiteljima (roditelji su im u braku ili izvanbračnoj zajednici) te oni mladi koji procjenjuju da njihova obitelj ima prosječne ili iznadprosječne materijalne mogućnosti. Također, varijable radnog statusa roditelja te vrste škole značajne su za razlikovanje pojedinih segmenata subjektivne dobrobiti. U raspravi rezultata naglasak će se staviti na potencijalne interakcije između prikazanih sociodemografskih varijabli te kako dobivene razlike mogu imati implikacije na praktični rad s adolescentima, u svrhu promicanja njihove subjektivne dobrobiti.

subjektivna dobrobit, adolescenti, roditelji, zadovoljstvo životom, sociodemografska obilježja

Domaća konferencija