hrvatski

Uvjerenja budućih učitelja o poučavanju matematike

Cilj istraživanja je ispitati kakva su uvjerenja budućih učitelja o poučavanju matematike pri kraju njihovog studija te u kolikoj mjeri su povezana s razlozima odabira učiteljske profesije, te s faktorima vezanim uz iskustvo učenja matematike (ocjene iz matematike, samoefikasnost u matematici, matematička anksioznost). U istraživanju su sudjelovali studenti učiteljskog studija Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno u dvije točke mjerenja, a potpuni podaci dobiveni su od 201 studenta. U prvoj točki mjerenja, na 3. godini, studenti su ispunili upitnik o razlozima zbog kojih su odabrali učiteljsku profesiju te o samoefikasnosti u matematici i matematičkoj anksioznosti. Također su prikupljene njihove ocjene iz matematičkih kolegija. Druga točka mjerenja provedena je na 5. godini kad su studenti uključeni u obrazovanje iz metodike matematike. U toj su točki mjerenja ispunili upitnik o samoefikasnosti u poučavanju matematike te o uvjerenjima o procesu poučavanja matematike (usmjerenost na razumijevanje mišljenja učenika, usmjerenost na konstruktivističko poučavanje, usmjerenost na procedure). Rezultati su pokazali da budući učitelji imaju visoku percepciju samoefikasnosti u poučavanju matematike u razrednoj nastavi, da su visoko usmjereni na razumijevanje mišljenja učenika i na konstruktivističko poučavanje te da imaju nisku usmjerenost na procedure (koja predstavlja nepoželjno uvjerenje o poučavanju). Hijerarhijskom multiplom regresijskom analizom provjereno je u kolikoj se mjeri individualne razlike u samoefikasnosti u poučavanju matematike mogu objasniti na temelju razloga odabira studija te faktora vezanih uz vlastito iskustvo učenja matematike. Rezultati su pokazali da značajan doprinos u predikciji samoefikasnosti u poučavanju matematike imaju razlozi odabira studija, uspjeh u matematičkim kolegijima, samoefikasnost u matematici i matematička anksioznost. Istom vrstom analize je provjereno u kolikoj mjeri se individualne razlike u uvjerenjima o poučavanju mogu objasniti na temelju razloga odabira studija i iskustva s učenjem matematike, kao i na temelju samoefikasnosti u poučavanju matematike. Individualne razlike u usmjerenosti na razumijevanje mišljenja učenika u značajnoj se mjeri mogu objasniti na temelju razloga odabira studija, samoefikasnosti u matematici, matematičke anksioznosti i, ponajviše, na temelju samoefikanosti u poučavanju matematike. Individualne razlike u usmjerenosti na konstruktivističko poučavanje mogu se objasniti na temelju razloga odabira studija i samoefikasnosti u poučavanju matematike. Na temelju razloga odabira studija, uspjeha u matematičkim kolegijima, matematičke anksioznosti i samoefikasnosti u poučavanju matematike u značajnoj se mjeri mogu objasniti i individualne razlike u usmjerenosti na procedure. Rezultati istraživanja potvrđuju pretpostavku da su i razlozi za odabir učiteljske profesije i prethodna vlastita iskustva u učenju matematike važna u procesu oblikovanja uvjerenja o poučavanju matematike.

poučavanje matematike ; samoefikasnost ; matematička anksioznost ; uvjerenja učitelja

nije evidentirano