hrvatski

Usmene priče Hrvata iz južne Baranje

Knjiga je podijeljena u dva dijela – prvi dio je teorijski i u njemu se govori o geografsko-povijesnom okviru regije, nositeljima tradicijske kulture te usmenoj književnosti regije s naglaskom na pričama. Drugi dio knjige donosi nam prvi sustavan prikaz zapisa usmenih priča iz regije podijeljenih u poglavlja prema tipičnim usmenoknjiževnim žanrovima (predaje, svagdanjske i šaljive priče, priče o životinjama i basne, bajke, pričanja o životu, viceve i jednoj zabilježenoj legendi) i upravo ovdje vidimo moguću važnost objavljivanja ove knjige jer se prvi puta na jednom mjestu mogu čitati sami tekstovi koje je u obliku priča kazivao Baranjac. U njima čitamo o lokalnim ridikulozima (primjerice u priči Munđukata), o susretima s onostranim bićima – od vila, vještica, fenjeraša, zmajeva, duhova do samoga vraga. Čitamo kako su prerušeni Šokci otjerali Turke iz Baranje, čitamo o dobrom kralju Maćašu (Matija Korvin), čitamo kako su baranjska sela dobila imena – od onoga službenoga do onoga tradicijskoga koje se ne javlja nigdje drugdje osim u usmenoj književnosti, a koja se i dan danas koriste među Baranjcima. Čitamo kako su nastala marijanska svetišta u Baranji te kakva su se čudotvorna izlječenja ondje dogodila, čitamo humoristične situacije u kojima se susjedi Mađar i Šokac ne razumiju, a iza kojih se da iščitavati toliko simboličnih značenja o stvarnom suživotu raznih etnija u ovoj maloj regiji. Čitamo još mnoge raznolike teme koje su blago za razmijevanja regionalnog kulturnog identiteta – u njima se kriju povijesna, jezična i kulturna nasljeđa, možemo čak možda hiperbolično reći da se u njima krije i sama Baranja. No, u najvećem broju u korpusu je zabilježena predaja o Vereš Marti, crvenokosoj zloglasnoj vlastelinki koja je prema predaji vladala područjem južne Baranje na prostoru današnjih Zmajevca, Batine i Suze koji su prema tim predajama i dobili svoja tradicijska ili današnja imena – stoga je i motiv te plamenokose vlastelinke odabran za ilustraciju na naslovnici knjige koju je naslikao poznati slovački ilustrator Adrian Macho.

usmena književnost, predaje, priče o životinjama, basne, legenda, bajke, vicevi, kulturni identitet, kulturno pamćenje, južna Baranja

Poglavlja monografije pod naslovom Mitsko-demonološke predaje dio su projekta Ministarstva školstva, znanosti i športa Slovačke Republike VEGA 1/0304/18 Percepcia nadprirodzena v jazykoch a kultúrach Slovanov s akcentom na západoslovanský a južnoslovanský areál (Percepcija nadnaravnoga u jezicima i kulturama Slavena s naglaskom na zapadnoslavenski i južnoslavenski areal).