hrvatski

Mišolovka za Horacija. Djelokrug kazališta, teksta i izvedbe u Brešanovoj Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja“.

Kao ogledni primjer „teatra u teatru“, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, tumačena je kao izraz angažiranog dramskog pisma u kojem se sučeljavaju književnost/kultura i politika, elitno i popularno, tragično i komično, pri čemu se vidljivi kritički impuls usmjerava prema ideološkim aparatima i mehanizmima moći koji uzurpiraju prostor slobodnog javnog djelovanja, dok prostor (visoke) kulture, klasičnog dramskog teksta, kako je istaknuto (Čale Feldman, Bobinac), zadržava poziciju mjerila, ishodišta, vrijednosti – kanona. Brešan, drugim riječima, ne koristi subverzivni potencijal pučke kulture već upućuje na manipulativnost i tjelesnu kondicioniranost „naroda“. Travestiranje predloška, kao i mjesta odstupanja koja Brešan provodi u odnosu na Shakespeareov tekst pokazuju da se nedostatak, izuzeće ili prazno mjesto, postavlja kao interpretativno ishodište. U članku se polazi od izuzeća u Brešanovu tekstu koja korespondiraju i s prikazanim i provedenim razinama izvedbe Predstave te ih se interpertira u odnosu prema impliciranoj etici post/modernistističkog teksta u kojoj se cjelokupni Brešanov tekst ne tumači kao travestija Hamleta već kao njegovo premještanje u funkciju Gonzagova ubojstva. Pri tome se Shakespeareov „ključni tekst“ pretvara u izvedbu ideje da je svijet doslovno postao pozornica izvan koje ne postoji neka druga tekstualna ili društvena stvarnost.

Ivo Brešan, Hamlet, mišolovka, teatar u teatru, zajednica, političko

nije evidentirano