hrvatski

Inženjerskogeološki model klizišta Trstenik (Grad Zagreb)

Zadatak diplomskog rada bila je interpretacija inženjerskogeološkog modela klizišta Trstenik te analiza uzroka koji su doveli do njegove aktivacije. Inženjerskogeološki model interpretiran je isključivo na temelju podataka inženjerskogeološkog kartiranja. Klizište Trstenik je translacijsko klizište, ukupne duljine 250 m, širine 70 m i interpretirane dubine od 5, 5 m. Determinacijom i interpretacijom materijala na izdancima je utvrđeno da istraživanu lokaciju izgrađuju srednje trošni tortonski lapori u podlozi te trošni lapori i koluvijalne naslage na površini. Obzirom na vrste materijala i položaj slojevitosti pretpostavljeno je da je do klizanja došlo na granici srednje trošnih i trošnih lapora. Analiza uzroka klizanja provedena je na podacima o oborinama s meteoroloških stanica Čučerje, Kašina i Zagreb-Rim. Klizište je aktivirano 13.02.2014. Analizom su obuhvaćene mjesečne oborine, koje su za siječanj 2014. iznosile od 22 do 36% više od prosjeka, a za veljaču od 148 do 171% više od prosjeka. Analizom su obuhvaćene i prethodne oborine, koje su uspoređene s regionalnim graničnim vrijednostima.

inženjerskogeološki model, inženjerskogeološko kartiranje, klizište, Trstenik, lapor, oborina

nije evidentirano