hrvatski

Demografski depresivna područja u Hrvatskoj: kakva treba biti populacijska politika?

Starenje stanovništva, uz ukupnu depopulaciju, predstavlja najznačajniji demografski proces u Republici Hrvatskoj koju obilježava visok stupanj ostarjelosti. S obzirom na regionalne različitosti unutar države, uočeno je da je proces starenja velikih razmjera, ali s različitim vrijednostima pokazatelja demografske starosti. Cilj rada jest izdvojiti naselja u Hrvatskoj gdje je prirodno kretanje negativno, područja koja su demografski devitalizirana, demografski ostarjela, odnosno demografski depresivna područja. Primjerice, prosječna starost stanovništva je na razini Hrvatske prema rezultatima popisa 2011. godine iznosila 42 godine, dok je stanovništvo u 12% naselja bilo demografski staro 60 i više godina. Radi se o naseljima u kojima je došlo do inverzije starosne piramide, gdje gotovo da i nema zrelih i mlađih dobnih skupina stanovništva. Neke starosne grupe su potpuno izostale. Dokumenti populacijske politike koje je usvojila Vlada Hrvatske uglavnom se ne bave stanovništvom u demografski ostarjelim područjima. Naglasak je stavljen na povećanje rađanja te je briga o stanovništvu takvih naselja uglavnom prepuštena jedinicama lokalne samouprave. Poznato je da osobe u dobi iznad 60 godina života trebaju u pravilu četiri puta više zdravstvene skrbi nego ostatak populacije. Na temelju 11 definiranih varijabli izveden je model demografski depresivnih područja. Primjenom GIS alata izvedene su analize udaljenosti demografski ostarjelih naselja od zdravstvenih centara, čime je utvrđena (ne)izoliranost takvih naselja prema zadanom standardu udaljenosti. U konačnici su predložene određene mjere populacijske politike.

starenje stanovništva, model demografski depresivnih područja, populacijska politika, naselja, Hrvatska

nije evidentirano