hrvatski

Humaniziranje ekonomije

Sažetak Argumente koje nam daje ekonomija kroz svoje velike neravnoteže, krize i divlje cikluse za rezultat ima dehumanizaciju društva i čovjeka. Ovaj rad se bavi protuargumentima, tj. analizom razloga koji idu u prilog humanizacije ekonomije iz čega slijedi i humanizacija društva i čovjeka. Istraživanje se temelji na brojnim sekundarnim izvorima i promišljanju autora koje polazi od znanstvenih metoda analize, posebno teorije sustava i sustavne analize. Samo s angažiranim znanjem i razumijevanjem vrlo složenih procesa i odnosa u ekonomiji, ali i u drugim društvenim, humanističkim i tehničkim znanostima, te uz puno veću ulogu znanosti i obrazovanja u društvu (pa i u hrvatskom društvu), uz svesrdnu angažiranost velikih sveučilišnih potencijala u obrani humanizacije i inegralnog znanja, (i Hrvatska) ima šanse za novi veliki i kvalitativan iskorak. Podijela rada u znanosti koja ne priznaje sistemsko holističko-ekološku znanstvenu paradigmu i ne priznaje znanstvenu metodologiju teorije sustava, za rezultat ima ne određivanje suptilne granice, ako ona uopće i postoji, između društvenih znanosti, što sve samo dodatno zamagljuje znanstvenu istinu. Znanje i razumijevanje na svim područjima, poljima i granama se događa upravo na sveučilištima. Rad pledira na veću uključivost sveučilišta koji su najodgovornija za znanstvenu istinu. Zato branitelji humanog svijeta jednostavno moraju postati sveučilišta.

humanizranje ; ekonomija ; makroekonomija ; ekonomski ciljevi ; vrijednosne paradigme

nije evidentirano