Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 968009

Rekluze u hrvatskom srednjovjekovlju


Ladić, Zoran
Rekluze u hrvatskom srednjovjekovlju // Dan otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. XI. 2018.
Zagreb, Hrvatska, 2018. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
Rekluze u hrvatskom srednjovjekovlju
(Recluses in the Medieval Croatia)

Autori
Ladić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Dan otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 6. XI. 2018.

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 6. 11. 2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Rekluze, Hrvatska srednji vijek
(Recluses, Croatia, the Middle Ages)

Sažetak
U prvom redu treba istaknuti da je pokret rekluza u razvijenom i kasnom srednjem vijeku bio vrlo popularan u okviru dalmatinske pobožnosti. Nažalost, ovdje nisam mogao iznijeti sve podatke pronađene u izvorima iz jednostavnog razloga vremenske ograničenosti. Ipak, iz ovdje izloženog mogu se donijeti određeni zaključci vezani uz ovaj, dosada vrlo slabo istraženi pobožni fenomen srednjovjekovlja. Tako se može zaključiti da se rekluze u Dalmaciji pojavljuju negdje sredinom 13. stoljeća, da su dobro dočekane kako od crkvenih tako i od civilnih vlasti, da su ih u početku osobito cijenile pripadnice komunalnih patricijata, a negdje poslije Crne smrti one postaju popularne i među ostalim staležima komunalnog stanovništva. Također, treba naglasiti da se i u Dalmaciji, baš kao i u drugim regijama Europe, izdvajaju pojedine rekluze koje su postale osobito štovane od strane lokalnog stanovništva (primjerice, bl. Ozana Kotorska). Nadalje, najčešće donacije, uz novčane, rekluzama bile su u hrani, vinu, posteljini i odjeći, dakle u onoim stvarima koje su nužno trebale za svoj svakodnevni život unutar četiri zida rekluzorija. Osobito su bile cijenjene, uz već spomenute kvalitete, i zbog brige oko starih i bolesnih, a njihov vjerska autentičnost u očima vjernika bila je izrazito osnažena istinskim isposništvom, misticizmom kao i bezbrojnim molitvama za sve stanovnike komuna. U tom su smislu bile promatrane kao neka vrsta intercesora između komunalnog stanoništva i Boga, Bogorodice, komunalnih svetaca i drugih svetaca, ovisno o konkretnim povijesnim okolnostima. Kako doista nisam imao vremena predstaviti sve izvore i spomene rekluza u Dalmaciji, ovdje bih samo spomenuo jedan zanimljiv dokument, zabilježen u Splitu 1369. godine. U jednom ugovoru između Vukmana Radovanića iz sela Sućurac u splitskom distriktu kojim je Vukman prodao stanovniku Splita Radeti Stipaniću neke vinograde spominje se kako se ti vinogradi nalaze na zemljoposjedu koji je pripadao splitskim rekluzama crkve Sv. Mihovila. Ovaj izvor ukazuje da su rekluze ponekad posjedovale i nekretnine. Za Šibenik postoji vrlo malo notarskih isprava za razdoblje prije 15. stoljeća, ali za to stoljeće oni su sačuvani gotovo u cjelosti. Naravno, u šibenskim ispravama spominju se rekluze, koje su ovdje živjele zasiurno i u 14. stoljeću. Ono što je zanimljivo za šibensku komunu jest činjenica da je većina rekluza živjela pored crkve sv. Julijana u gradu. Kao potrvdu toga spomenimo tek jedan od brojnih primjera. Bilježnik Mihovil, sin Ivana u jednoj ispravi spominje recluse sancti Juliani 1423., notar Ilija Banjvarić spominje recluse sancti Juliani 1459., a notar Kristofor, sin pok. Andrije, spominje recluse in reclusorio ecclesie sancti Iuliani de Sibenico 1457. godine. Ova se crkva nalazila u središtu grada, ali je potpuno uništena u savezničkom bombardiranju 1944. i nikada nije obnovljena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
HRZZ-IP-2014-09-6547 - Izvori, pomagala i studije za hrvatsku povijest od srednjeg vijeka do kraja dugog 19. stoljeća (Damir Karbić, )

Ustanove
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Autor s matičnim brojem:
Zoran Ladić, (168284)