hrvatski

Odnos redoslijeda rođenja i inteligencije: metodološka pogreška ili nešto više?

Uvod. Okolina u kojoj se dijete razvija može snažno utjecati na njegove intelektualne kapacitete i sposobnosti, a jedan od takvih okolinskih faktora koji je prisutan u razvoju svakog djeteta je redoslijed rođenja. Istraživanjima je utvrđeno da djeca koja su ranije rođena češće postižu više rezultate u testovima inteligencije od one koja su u istoj obitelji rođena kasnije. Prema nekim je istraživačima taj odnos uzrokovan povoljnijom obiteljskom interakcijom i stimulacijom djece s niskim redom rođenja, za druge je taj učinak uzrokovan prenatalnim faktorima gestacije, a postoje i oni koji korelaciju inteligencije i redoslijeda rođenja smatraju artefaktom veličine obitelji. Cilj. Osnovni je cilj istraživanja bio provjeriti jesu li intelektualne sposobnosti djece i njihova spremnost za školu povezane s redoslijedom rođenja, odnosno jesu li prvorođena djeca inteligentnija i spremnija od djeca koja su rođena kasnije. Metoda. Za ovo su istraživanje korištena dva uzorka: na uzorku od 329 djece prosječne dobi 6 godina primijenjen je Test spremnosti za školu (TSŠ) prije upisa u prvi razred. Drugi su uzorak činili učenici i učenice petih razreda osnovne škole (N=260) kod kojih je primijenjen test intelektualnih sposobnosti KI-4. Oba su testa namijenjena mjerenju tzv. školske inteligencije i u međusobno su visokoj korelaciji. Rezultati i rasprava. Korelacijska analiza podataka učenika petih razreda pokazala je vrlo niske iako značajne negativne korelacije između redoslijeda rođenja i intelektualnih sposobnosti, dok korelacija dobivena pri upisu u prvi razred nije značajna. Prvorođena djeca imaju značajno viši ukupan rezultat na testovima KI-4 i TSŠ od trećerođenih, no nema značajnih razlika u inteligenciji i spremnosti za školu (KI-4 i TSŠ) između prvorođenih i djece jedinaca. Isto tako nema značajnih korelacija između broja djece i broja odraslih u obitelji i obje mjere inteligencije. Spremnost za školu trećerođenih značajno je manja u odnosu na prvo i drugorođenu djecu, a i u petom je razredu njihova inteligencija značajno niža. Zaključak. Rezultati podržavaju prethodne nalaze o postojanju viših intelektualnih sposobnosti kod prvorođenih u odnosu na djecu koja su rođena kao treća, ali ne i u usporedbi s drugorođenima što djelomice govori u prilog teorije smanjenja resursa. No, s obzirom da nisu potvrđeni efekti broja djece i broja odraslih u obitelji za razvoj inteligencije, ovakve nalaze treba uzeti s oprezom. Čini se da su posljedice redoslijeda rođenja za inteligenciju toliko važne koliko i složene, stoga će se istraživanja nastavljati i dalje u nadi da će doprinijeti većoj jasnoći i boljoj primjeni.

red rođenja, inteligencija, spremnost za školu

nije evidentirano