hrvatski

Prikaz baze psiholingvističkih parametara riječi u hrvatskom jeziku

Dosadašnja psiholingvistička i neurolingvistička istraživanja pokazala su da različite leksičke varijable u znatnoj mjeri utječu na točnost i brzinu kojima se riječi u upotrebi (prepoznavanju ili proizvodnji) prizivaju iz pamćenja, imenuju i klasificiraju. Empirijski prikupljeni podaci predstavljaju s jedne strane temelj za psiholingvističke i neurolingvističke teorijske pretpostavke, a s druge strane su i osnovni kriterij valorizacije tih pretpostavki. U pripremi materijala za bihevioralna jezična istraživanja te analizi dobivenih rezultata nužno je kontrolirati veliki broj različitih kognitivno i jezično utemeljenih varijabli, stoga je dostupnost normi za subjektivne leksičke varijable u hrvatskom jeziku jedan od neupitnih istraživačkih preduvjeta za sva istraživanja tog tipa. Osnovni je cilj ovog rada prikazati novi resurs za psiho- i neurolingvistička istraživanja − leksičku bazu riječi hrvatskog jezika opisanih s nekoliko temeljnih psiholingvističkih parametara: subjektivnu frekventnost riječi u upotrebi, predočivost, apstraktnost/konkretnost, poznatost, dob usvajanja riječi te asocijacijsku povezanost riječi. Psiholingvističko potpodručje asocijativnih odnosa u mentalnom leksikonu istraživački interes koncentrira na odnos između leksičkih i konceptualnih struktura. Istraživačka pitanja koja problematiziraju psiholingvističke varijable i njihovu ulogu u organizaciji i načelima funkcioniranja mentalnog leksikona mogu se promatrati u kontekstu povezivanja psiholingvistike, teorijski i eksperimentalno, s drugim lingvističkim i nelingvističkim disciplinama (prije svega semantikom i informacijskim znanostima). Iako još u ranim fazama primjene, razni informacijski alati uspješno su implementirani u psiholingvističkim istraživanjima za engleski jezik (AMT, Ibex farm, psiTurk i LingoTurk). U hrvatskom jeziku takva su istraživanja izuzetno rijetka. Ovakva vrsta interdisciplinarnog istraživačkog pristupa temelji se na primjeni informacijskih sustava i alata potpomognutih radom mnoštva koji kao osnovnu pretpostavku ističu sudjelovanje velikog broja korisnika i raznolikost njihovih mišljenja u jezičnim istraživanjima. Pri tome se postavlja pitanje mogu li se i u kojoj mjeri informacijski alati osmišljeni za engleski jezik prilagoditi i unaprijediti za primjenu u psiholingvističkim istraživanjima hrvatskog jezika. U preliminarnom istraživanju za hrvatski jezik bez primjene informacijskih alata testirano je šest parametara na stotinu zdravih ispitanika u dobi od 20 do 30 godina. Ispitanici su procjenjivali riječi putem skalarne procjene na ljestvici od jedan do pet. U daljnjem razvijanju baze, na temelju empirijskih istraživanja i analiza povećavat će se broj ispitanih varijabli i broj ispitanika uz pomoć novih informacijskih alata. Izrada baze psiholingvističkih parametara doprinos je u pružanju pouzdanih podatka na kojima se grade teorije i modeli jezičnog procesiranja, ali i instrumentarij za jezičnu dijagnostiku i rehabilitaciju u kliničkoj praksi.

psiholingvistika

nije evidentirano

engleski

Introducing the psycholingustic variable database of the words in the Croatian language

Dosadašnja psiholingvistička i neurolingvistička istraživanja pokazala su da različite leksičke varijable u znatnoj mjeri utječu na točnost i brzinu kojima se riječi u upotrebi (prepoznavanju ili proizvodnji) prizivaju iz pamćenja, imenuju i klasificiraju. Empirijski prikupljeni podaci predstavljaju s jedne strane temelj za psiholingvističke i neurolingvističke teorijske pretpostavke, a s druge strane su i osnovni kriterij valorizacije tih pretpostavki. U pripremi materijala za bihevioralna jezična istraživanja te analizi dobivenih rezultata nužno je kontrolirati veliki broj različitih kognitivno i jezično utemeljenih varijabli, stoga je dostupnost normi za subjektivne leksičke varijable u hrvatskom jeziku jedan od neupitnih istraživačkih preduvjeta za sva istraživanja tog tipa. Osnovni je cilj ovog rada prikazati novi resurs za psiho- i neurolingvistička istraživanja − leksičku bazu riječi hrvatskog jezika opisanih s nekoliko temeljnih psiholingvističkih parametara: subjektivnu frekventnost riječi u upotrebi, predočivost, apstraktnost/konkretnost, poznatost, dob usvajanja riječi te asocijacijsku povezanost riječi. Psiholingvističko potpodručje asocijativnih odnosa u mentalnom leksikonu istraživački interes koncentrira na odnos između leksičkih i konceptualnih struktura. Istraživačka pitanja koja problematiziraju psiholingvističke varijable i njihovu ulogu u organizaciji i načelima funkcioniranja mentalnog leksikona mogu se promatrati u kontekstu povezivanja psiholingvistike, teorijski i eksperimentalno, s drugim lingvističkim i nelingvističkim disciplinama (prije svega semantikom i informacijskim znanostima). Iako još u ranim fazama primjene, razni informacijski alati uspješno su implementirani u psiholingvističkim istraživanjima za engleski jezik (AMT, Ibex farm, psiTurk i LingoTurk). U hrvatskom jeziku takva su istraživanja izuzetno rijetka. Ovakva vrsta interdisciplinarnog istraživačkog pristupa temelji se na primjeni informacijskih sustava i alata potpomognutih radom mnoštva koji kao osnovnu pretpostavku ističu sudjelovanje velikog broja korisnika i raznolikost njihovih mišljenja u jezičnim istraživanjima. Pri tome se postavlja pitanje mogu li se i u kojoj mjeri informacijski alati osmišljeni za engleski jezik prilagoditi i unaprijediti za primjenu u psiholingvističkim istraživanjima hrvatskog jezika. U preliminarnom istraživanju za hrvatski jezik bez primjene informacijskih alata testirano je šest parametara na stotinu zdravih ispitanika u dobi od 20 do 30 godina. Ispitanici su procjenjivali riječi putem skalarne procjene na ljestvici od jedan do pet. U daljnjem razvijanju baze, na temelju empirijskih istraživanja i analiza povećavat će se broj ispitanih varijabli i broj ispitanika uz pomoć novih informacijskih alata. Izrada baze psiholingvističkih parametara doprinos je u pružanju pouzdanih podatka na kojima se grade teorije i modeli jezičnog procesiranja, ali i instrumentarij za jezičnu dijagnostiku i rehabilitaciju u kliničkoj praksi.

psycholinguistics

nije evidentirano