hrvatski

Fitokemijski sastav i biološki učinci biljnih antidijabetika hrvatske etnomedicine

Dijabetes je rastući zdravstveni problem u razvijenom svijetu. Brojni oboljeli uz konvencionalne lijekove koji učinkovito snižavaju razinu šećera u krvi koriste i fitoterapijske pripravke. Njih, osim u ljekarni, nerijetko nabavljaju na tržnicama. U ovom radu je provedeno istraživanje biljnih vrsta koji se koriste kao antidijabetici u hrvatskoj etnomedicini: zelen stolisnika (Achillea millefolium), pelina (Artemisia absinthium) i kičice (Centaurium erythraea), zatim listovi breze (Betula pendula), bijelog duda (Morus alba), kadulje (Salvia officinalis) i borovnice (Vaccinium myrtillus), ljuski graha (Phaseolus vulgaris) te cvijeta bazge (Sambucus nigra). U biljnom materijalu je određena količina metala koji bi mogli pozitivno utjecati na tijek dijabetičkih promjena kao i teških metala. Određena je i uspoređena količina različitih skupina biljnih polifenola u vodenim i etanolnim ekstraktima, njihova antioksidativna aktivnost te inhibicija enzima -glukozidaze. Istraživanja su pokazala da su ispitivani ekstrakti bogati različitim vrstama polifenolnih spojeva, pri čemu su najzastupljeniji bili derivati kvercetina i kavene kiseline. Ekstrakti lista breze i lista borovnice inhibirali su enzim -glukozidazu u jednakoj mjeri kao akarboza. Navedeni su ekstrakti pokazali i potencijal da u hiperglikemijskim uvjetima vrate koncentraciju reduciranog glutationa na onu koja je u Hep G2 stanicama prisutna u normoglikemijskim uvjetima. Navedeno ukazuje na značajan antidijabetički potencijal odabranih biljnih vrsta koje se u hrvatskoj etnomedicini koriste kao komplementarna terapija dijabetesa.

antioksidativna aktivnost, inhibicija α-glukozidaze, glutation, polifenoli, teški metali

nije evidentirano