hrvatski

Censura Aratoris de nova Logica Foelicis Veri – nepoznata ocjena Logike Fausta Vrančića u Državnom arhivu u Zadru

U ovom se radu predstavlja i prvi put objavljuje kraći spis Censura Aratoris de nova Logica Foelicis Veri, nedavno otkriven u Državnom arhivu u Zadru. Spis nije moguće sa sigurnošću identificirati s jednom od dviju ocjena što ih je 1771. godine u obiteljskom arhivu Draganić-Vrančića u Šibeniku vidio Alberto Fortis i ustvrdio da je posrijedi autograf Tommasa Campanelle. Za razliku od primjedaba Marka Antuna de Dominisa (kojega Fortis imenuje kao autora druge ocjene), Arator – kako se ime ocjenitelja bilježi u naslovu ovoga spisa i u 'regestu' što mu ga je dao sâm Vrančić – iznosi doista bespoštednu kritiku Faustove Logike. Ne ulazeći u raspravu o sadržaju Aratorovih objekcija, ovdje se s osloncem na zapažanja proistekla iz analize vanjskih obilježja spisa nastoje ukratko razmotriti tri temeljna pitanja: s kojom je svrhom ocjena napisana, na koju se od Logikā Fausta Vrančića odnosi, tj. u kojem je vremenu nastala, i tko joj je mogao biti autor. Censura Aratoris posve sigurno nije bila službeni dokument, a odnosila se na neku ranu rukopisnu inačicu Vrančićeva logičkog kompendija. Spis se ovdje pripisuje Vrančićevu suvremeniku mađarskom isusovcu Istvánu Szántóu poznatijem pod latinskim imenom Stephanus Arator Pannonius i okvirno datira između 1592. i 1594., tj. u posljednje godine Vrančićeve službe na dvorovima habsburških vladara u Pragu i Beču.

Faust Vrančić ; logika ; ocjena ; István Szántó / Stephanus Arator Pannonius ; Alberto Fortis

nije evidentirano