hrvatski

Jezik objavljivanja u hrvatskim časopisima u biomedicini i zdravstvu

Danas na globalnoj razini engleski jezik kao jezik komunikacije dominira u svim domenama znanosti. Brojni akademski časopisi iz zemalja ne-engleskoga govornog područja koji objavljuju radove na drugim jezicima često mijenjaju svoju politiku i prelaze na objavljivanje znanstvenih tekstova na engleskome kako bi mogli držati korak sa svjetskim trendovima u diseminaciji znanstvenih spoznaja te kako bi afirmirali same časopise i autore u široj znanstvenoj zajednici. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio analizirati 41 časopis javno dostupan na Hrčku, portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, u području biomedicine i zdravstva, s naglaskom na jezik na kojemu časopisi objavljuju radove, uzimajući pritom u obzir broj godišta časopisa dostupnih na Hrčku te indeksiranost časopisa u odabranim bazama podataka. Rezultati su pokazali da je prosječan postotak isključivo na engleskome jeziku objavljenih radova u analiziranome uzorku časopisa u 2016. bio 55, 1 %, dok je prosječan postotak radova objavljenih isključivo na hrvatskome bio 39, 2 %. Preostalih 5, 7 % radova su ili radovi objavljeni na nekom drugom jeziku (npr. talijanskom) ili radovi istovremeno objavljeni na dva jezika (npr. na engleskome i hrvatskome). Iako je iz navedenih rezultata očigledno da se radovi u časopisima u području biomedicine i zdravstva češće objavljuju na engleskome nego na hrvatskome, iznenađuje da ta razlika, uslijed svjetskih trendova, nije i veća u korist engleskoga jezika. Nadalje, rezultati su pokazali da je objavljivanje radova na engleskome jeziku ključno za indeksiranost časopisa u platformi Web of Science, preko čijega je sučelja moguć pristup brojnim bibliografskim i citatnim bazama te bazama cjelovitih tekstova, kao i u bazama Index Medicus/MEDLINE. Broj godišta nekoga časopisa javno dostupnih na Hrčku bio je u manjoj, ali ipak važnoj mjeri povezan s indeksiranošću časopisa u bibliografskoj i citatnoj bazi Scopus. Iako objavljivanje znanstvenih tekstova na engleskome i njihova javna dostupnost doprinose većoj ‘vidljivosti’ autora, časopisa, sveučilišta i cijelih znanstvenih zajednica u kontekstu globalnih znanstvenih kretanja, razmotrit će se i neki negativni učinci preferiranja objavljivanja na engleskome jeziku, i to u kontekstu smanjenja broja potencijalnih čitatelja engleskih tekstova uzrokovanoga nedostatkom čitateljeve fluentnosti na tome jeziku, kao i u kontekstu nedovoljnoga razvijanja hrvatskih terminoloških sustava.

biomedicina i zdravstvo, časopisi, Hrčak, jezik objavljivanja

nije evidentirano