hrvatski

Atribucije i osjećaji vezani uz počinjenje kaznenih djela

Pri razumijevanju čimbenika i procesa koji utječu na vjerojatnost pojavljivanja antisocijalnog ponašanja, a posebice pri regulaciji neetičnog i antisocijalnog ponašanja važno mjesto zauzimaju osjećaji krivnje i srama te preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje. Stoga ciljevi istraživanja bili su ispitati opći distres, sram i krivnju zatvorenika, ali i osjećaje srama, krivnje i odgovornosti vezane uz počinjeno kazneno djelo, a ovisno o tipu počinjenog kaznenog djela, duljini i uvjetima izdržavanja kazne te prijašnjem izdržavanju kazne zatvora. Istraživanje je provedeno anketnim ispitivanjem na prigodnom uzorku od 674 punoljetna zatvorenika iz svih kaznenih tijela Republike Hrvatske čija je kazna u trenutku istraživanja bila pravomoćna. Istraživanjem su potvrđene relativno zadovoljavajuće metrijske karakteristike hrvatske inačice Ljestvice distresa i odgovornosti (Distress and Responsibility Scale – DRS, Xuereb i sur., 2009) koja je po prvi puta korištena u Hrvatskoj. Općenito, rezultati su pokazali da zatvorenici koji izdržavaju kaznu u (polu)otvorenim uvjetima, bez prijašnjih kazni zatvora, koji izdržavaju kraću zatvorsku kaznu i koji su počinili nenasilna kaznena djela pokazuju manje kroničnog distresa i kronične odgovornosti. Zatvorenici koji izdržavaju kaznu u zatvorenim uvjetima i kojima ovo nije prva kazna zatvora pokazuju statistički značajno više distresa i odbačenosti vezanih uz počinjeno kazneno djelo. Dobiveni nalazi upućuju na značaj negativnih emocija i atribucija u tretmanu i rehabilitaciji zatvorenika.

sram ; krivnja ; odgovornost ; distres ; zatvorenici

nije evidentirano