hrvatski

Na sjecištu leksika i gramatike: imensko- prijedložne konstrukcije u hrvatskom i ruskom jeziku

Slavenski se jezici smatraju morfološki bogatim jezicima u kojima se tvorba riječi ostvaruje ponajprije izvođenjem i slaganjem. Međutim, u izgradnji su njihova leksika prisutni i procesi leksikalizacije kojih su rezultat višerječne leksičke jedinice, npr. morski pas (Tafra 2005, Raffaelli 2015). Booij (2009) naziva raznorodne višerječne jedinice fraznim imenima budući da su one sintaktički utemeljeni obrasci s funkcijom imenovanja. Jedan od takvih obrazaca koje autor navodi su i imensko-prijedložne konstrukcije, npr. fran. moulin à vent ‘vjetrenjača’. Stoga je cilj ovoga rada istražiti ulogu imensko- prijedložnih konstrukcija u izgradnji leksika u hrvatskom i ruskom jeziku s obzirom na a) produktivnost navedenog leksikalizacijskog obrasca u hrvatskom i ruskom, b) razlika i sličnosti u prijedložno- padežnim izrazima, npr. lak za nokte - лак для ногтей, čaj od bazge - чай из цветков бузины, sirup za kašalj - сироп от кашля, daska za jedrenje - доска с парусом i c) odnosu različitih tipova modifikacije u dvama jezicima (ponajprije pridjevske naspram prijedložno-padežne modifikacije), npr. kapi za oči – глазные капли, četkica za zube – зубная щетка. Kontrastivna analiza hrvatskog i ruskog stoga može ukazati na mogućnosti i ograničenja gramatike u izgradnji leksičkih struktura u slavenskim jezicima.

imensko-prijedložne konstrukcije ; hrvatski ; ruski

nije evidentirano