hrvatski

Suodnos leksika i gramatike u ovladavanju morfologijom hrvatskoga kao materinskoga jezika

Uporabne teorije usvajanja materinskoga jezika (J1) polaze od pretpostavke da na proces usvajanja J1 utječe stvarna uporaba jezičnoga sustava, tj. obilježja jezika kojemu je dijete izloženo na temelju jezičnoga unosa, što potvrđuju i rezultati istraživanja usvajanja hrvatskoga kao J1. Primjerice, zastupljenost rodova imenica u dječjem jeziku (Jelaska i Kovačević 2001, Kovačević, Palmović i Hržica 2006) sukladna je zastupljenosti imenica po rodovima u tekstovima (Cvikić 2016), redoslijed ovladavanja padežima (Kovačević, Palmović i Hržica 2006) načelno je jednak zastupljenosti padeža u tekstovima (Kolaković 2007) i slično. No, istraživanja ovladavanja morfologijom hrvatskoga kao J1 (Kuvač i Cvikić 2006) pokazala su još dva važna obilježja: da usvajanje morfologije ne završava u predškolskoj dobi te da je za ovladavanje morfologijom od iznimne važnosti odnos leksika i gramatike (ovladanost istim padežom razlikuje se za različite riječi). U ovome se radu ispituje ovladanost imeničkom morfologijom hrvatskoga kao J1 djece mlađe školske dobi. Na uzorku od 113 ispitanika, učenika 2. 3. i 4. razreda osnovne škole istražit će se utjecaj različitih leksičkih i gramatičkih obilježja imenica (poznatosti imenice, čestote obličnice, složenosti sklonidbenoga uzorka te čestote padeža) na ovladanost sklonidbom imenica. Rezultatima istraživanja potvrdit će se postavke uporabnih teorija te će se raspravljati o mogućnostima primjene rezultata u poučavanju gramatike hrvatskoga kao J1.

čimbenici ovladavanja morfologijom, jezični unos, fleksija, sklonidba imenica

nije evidentirano